Koliko je srba, a koliko hrvata?

Što je s dvojezičnošću u Vukovaru? Status quo svima odgovara, ali uskoro će se oglasiti Ustavni sud. No glavni test je 2021.

15.11.2018 u 14:25

Bionic
Reading

Uvođenje dvojezičnosti u Vukovaru, što je u vrijeme SDP-ove vlade uzrokovalo žestok bunt vukovarskih branitelja i stradalnika, palo je u zaborav. Trenutnoj konstelaciji snaga odgovara ovaj status quo. Na nekim institucijama ploča uopće nema, ni latiničnih ni ćiriličnih, na nekima su samo latinične, na nekima stoje na oba pisma, ali su slova prelijepljena. Već se dvije godine čeka odluka Ustavnog suda po tom pitanju, a izgledno je da će se provođenje dvojezičnosti gurati pod tepih još tri godine, točnije do 2021., kada je pred Hrvatskom novi popis stanovništva

Kada je vlada Zorana Milanovića preko noći po institucijama u Vukovaru počela postavljati dvojezične ploče, a bilo je to početkom 2013., mogla je pretpostavljati kakav će bunt izazvati. Osnovan je Stožer za obranu hrvatskog Vukovara, ploče postavljene preko noći razbijene su, a oni koji su ih razbijali još se povlače po sudovima.

Sve je stalo potkraj 2015., u suton SDP-ove vladavine. I tako ostalo do danas.

Na nekim institucijama ploča uopće nema, ni latiničnih ni ćiriličnih, na nekima su samo latinične, na nekima stoje na oba pisma, ali slova su prelijepljena.

Ustavni sud: Odluka do kraja ove godine

Oči su uprte u Ustavni sud koji je još prije više od dvije godine zaprimio na svoj stol zahtjev za ocjenom ustavnosti statutarnih odluka Grada Vukovara, kojima je osujećena puna realizacija dvojezičnosti.

Iz Ustavnog suda doznajemo kako će se odluka o ustavnosti vukovarskog Statuta najvjerojatnije donijeti do kraja ove godine.

Razbijanje dvojezičnih ploča
  • Razbijanje dvojezičnih ploča
  • Razbijanje dvojezičnih ploča
  • Razbijanje dvojezičnih ploča
  • Razbijanje dvojezičnih ploča
  • Razbijanje dvojezičnih ploča
    +17
Razbijanje dvojezičnih ploča Izvor: Cropix / Autor: Vlado Kos / Cropix

Problem oko uvođenja dvojezičnosti neće riješiti ni Povjerenstvo za proglašenje Vukovara mjestom posebnog pijeteta, koje je osnovala Vlada, a koje bi trebalo iznjedriti istoimeni zakon.

Naime, ovu je sintagmu u fokus stavio upravo Stožer za zaštitu hrvatskog Vukovara u jeku najžešće borbe protiv dvojezičnosti. Smatrali su kako bi Vukovar, u slučaju da dobije takav status, bio izuzet iz Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, tj. od uvođenja dvojezičnosti zbog velikih ratnih stradanja.

Kronologija

U kolovozu 2013. promijenjen je Statut Grada Vukovara i tim izmjenama nisu više predviđene dvojezične table na gradskim ustanovama, institucijama, trgovima i ulicama.

No Ustavni je sud taj statut stavio izvan snage jer nije u skladu s Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina, pa su 2015. donesene statutarne odluke i propisane su minimalne odluke o pravu srpske nacionalne manjine na korištenje jezika i pisma.

Tadašnji ministar uprave Arsen Bauk stavlja i te izmjene izvan snage, no tu odluku nije potvrdila tadašnja nova vlada Tihomira Oreškovića. Ipak, u travnju 2016. saborski Odbor za ljudska prava i nacionalne manjine šalje vukovarski Statut na ocjenu ustavnosti. A odluku bi Ustavni sud trebao donijeti, kako doznajemo, do kraja ove godine.

U nacrtu Zakona o proglašenju Vukovara mjestom posebnog pijeteta nema ni slova o dvojezičnosti

Tadašnji čelnik Stožera, današnji savjetnik vukovarskog gradonačelnika Ivana Penave, Tomislav Josić, koji sudjeluje u radu spomenutog povjerenstva, priznaje kako u tom zakonu neće biti ni slova o dvojezičnosti. 'Tim zakonom pitanje dvojezičnosti se apsolutno ne spominje. Ni slova o tome nema', kaže za tportal.

Stožer za obranu Vukovara pred Saborom (1)
  • Stožer za obranu Vukovara pred Saborom (2)
  • Stožer za obranu Vukovara pred Saborom (3)
  • Stožer za obranu Vukovara pred Saborom (4)
  • Stožer za obranu Vukovara pred Saborom (5)
  • Stožer za obranu Vukovara pred Saborom (6)
    +4
Stožer za obranu Vukovara pred Saborom Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek

Smatra da se mora čekati odluka Ustavnog suda o Statutu koji je uvođenje dvojezičnih ploča stavio izvan snage. Ovaj status quo mu se ne sviđa. 'Ništa nije riješeno. U ovom trenutku takva je konstelacija vlasti da nitko ne gura ništa na silu, no to se vrlo lako promijeni i onda bi opet moglo doći do problema. Da bi se promijenio Ustavni zakon, moraš imati dvotrećinsku većinu u Saboru, a to je nemoguće', smatra Josić, poručujući da sve ovisi o političkoj volji.

Milaković: Pupovcu je to periferno pitanje

Srđan Milaković, vukovarski dogradonačelnik i ujedno predsjednik Demokratskog saveza Srba, kaže za tportal da je uvođenje dvojezičnosti zaboravljena priča na koju je palo 'dosta prašine'. Napominje da se odluka Ustavnog suda odnosi tek na Grad Vukovar, tj. na dvojezičnost i institucije pod ingerencijom jedinice lokalne samouprave. No što je s državnim institucijama?

'Imate zgradu u kojoj su općinski i županijski sud, u kojoj su općinsko i županijsko državno odvjetništvo, a na kojoj stoji dvojezična tabla, jedna od rijetkih preživjelih, na kojima je natpis na oba pisma prelijepljen hrvatskim grbom, to nitko ne dira… Imate HZZO, HZMO, HZZ koji nemaju nikakvu tablu jer se nitko ne usudi staviti drugu tablu', opisuje situaciju Milaković.

Nitko se, kaže, ne usudi prerezati gordijski čvor, niti raditi prema Ustavnom zakonu ili mijenjati taj zakon pa reći - OK, više nemate pravo na dvojezičnost, dodaje Milaković.

Milaković, kao i Josić, smatra da je SDSS-u na čelu s Miloradom Pupovcem dvojezičnost periferno pitanje, a HDZ-u to odgovara.

'Kada njihov odnos ne bi štimao, onda bi se to pitanje potenciralo, i to na entu potenciju', smatra.

Čeka se popis stanovništva 2021.

Izgledno je, kaže, da će se sve riješiti sljedećim popisom stanovništva koji će se održati 2021. Naime, dvojezičnost je zajamčena onoj nacionalnoj manjini čiji pripadnici čine barem trećinu populacije.

Godine 2001. u Vukovaru je bilo 32,88 posto Srba, a 2011. 34,87 posto. Milaković smatra kako će 'najelegantnije' rješenje za bilo koju vladajuću garnituru biti to da čeka sljedeći popis stanovništva.

Vukovar: Veliki broj nekretnina je na prodaju
  • Vukovar: Veliki broj nekretnina je na prodaju
  • Vukovar: Veliki broj nekretnina je na prodaju
  • Vukovar: Veliki broj nekretnina je na prodaju
  • Vukovar: Veliki broj nekretnina je na prodaju
  • Vukovar: Veliki broj nekretnina je na prodaju
    +12
Vukovar: Velik broj nekretnina se prodaje Izvor: Pixsell / Autor: Sanjin Strukic/PIXSELL

'Ne očekujem da će realni broj Srba biti manji, no odgovarajućim intervencijama on se može napraviti onakav kakav treba biti. Tako 2001. sigurno nije bilo samo 32,88 posto Srba jer se tada Hrvati nisu vratili u velikom broju', poručuje.

To što Milaković naziva 'intervencijama' Josić smatra vjerodostojnim podacima.

'Ako ćemo iskreno i ako će se provoditi Ustavni zakon po netočnim podacima iz popisa stanovništva, je li to provođenje ili kršenje Ustavnog zakona? I sam Arsen Bauk je deset puta rekao da podaci iz popisa nisu vjerodostojni', smatra Josić.

Pita se bi li Ivan Penava mogao pobijediti sa 60 posto glasova da je u Vukovaru doista takav postotak Srba. Napominje da, po aktualnom popisu stanovništva, Vukovar ima 40 tisuća stanovnika, a on smatra da u njemu živi jedva 22 tisuće ljudi. 'Imamo 18 tisuća izmišljenih ljudi koji žive kod nas', napominje.

Također smatra da će se za pitanje dvojezičnosti čekati 2021. i novi popis. S obzirom na to da je bivši ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić obrisao oko četiri tisuće ljudi iz evidencije o prebivalištu, koji u Vukovaru nisu prijavljeni niti tamo žive, Josić vjeruje da će postotak Srba za tri godine biti manji. Ako padne ispod trećine, dvojezičnost više neće biti obvezna ni po Ustavnom zakonu.