Točan datum i mjesto potpisivanja ugovora još nisu određeni, ali prema posljednjim neslužbenim informacijama, to bi se navjerojatnije trebalo dogoditi u Varšavi sredinom prosinca.

Uz uvodni dio, Ugovor sadrži i Akt o uvjetima pristupanja Hrvatske i prilagodbama Ugovora o Europskoj uniji te devet aneksa u kojima su sadržani rezultati pristupnih pregovora koji su trajali pet godina i osam mjeseci - od otvaranja 3. listopada 2005. do zatvaranja zadnjih poglavlja 30. lipnja 2011.

Nakon potpisivanja, Ugovor trebaju ratificirati sve zemlje članice EU-a, a u Hrvatskoj će se ulasku u EU izjasniti građani na referendumu. U Ugovoru se navodi da je rok za predaju ratifikacijskih isprava vladi Republike Italije, koja je depozitor ugovora, 30. lipnja 2013., a stupa na snagu 1. srpnja 2013. godine, pod uvjetom da sve isprave o ratifikaciji budu položene do predviđenog datuma.

Ulaskom u EU, Hrvatska se povlači iz svih sporazuma o slobodnoj trgovini s trećim zemljama, uključujući i Srednjoeuropski ugovor o slobodnoj trgovini (CEFTA) i istodobno pristupa sporazumima koje su sklopile ili potpisale sadašnje zemlje članice i Unija s trećim zemljama ili s međunarodnim organizacijama.

Od potpisivanja Ugovora do ulaska u članstvo, Europska komisija će pratiti ispunjavanje svih obveza, koje je Hrvatska preuzela u pristupnim pregovorima, o čemu će podnijeti cjelovito izviješće Vijeću i Europskom parlamentu u jesen 2011. i u jesen 2012. godine.

Posebno će se pratiti ispunjavanje obveza u području pravosuđa i temeljnih prava - rezultate ostvarenog napretka u reformi pravosuđa i učinkovitosti te nepristranom vođenju predmeta koji se odnose na ratne zločine i u borbi protiv korupcije, zatim područja koje je pokriveno u poglavlju Pravda, sloboda i sigurnost - upravljanje vanjskim granicama, policijska suradnja, borba protiv organiziranog kriminala, pravosudna suradnja u građanskim i kaznenim stvarima te ispunjavanje obveza iz područja politike tržišnog natjecanja, što uključuje restrukturiranje brodograđevne industrije i restrukturiranje čeličnog sektora. Komisija će svoje procjene ispunjavanja obveza u tim područjima objavljivati svakih šest mjeseci.

U ugovoru se ne navode nikakve konkretne mjere koje bi se poduzele ako se ocijeni da Hrvatska ne provodi ono na što se obvezala.

'Vijeće, kvalificiranom većinom, na prijedlog Komisije, može donijeti sve odgovarajuće mjere ako se tijekom procesa praćenja utvrde pitanja koja izazivaju zabrinutost. Mjere se ne provode duže nego li je to nužno i, u svakom slučaju, ukida ih Vijeće koje postupa u skladu s istim postupkom kad su dotična pitanja koja izazivaju zabrinutost učinkovito riješena', stoji u Ugovoru.

Kroz pristupne pregovore i prilagodbu europskom zakonodavstvu, regulirana su mnoga područja koja utječu na svakodnevni život građana.

U pregovorima su definirani pojednostavljani uvjeti prolaza preko teritorija BiH, kroz tzv. 'neumski koridor'. Izuzeća od obveze veterinarskog pregleda za proizvode životinjskog podrijetla bit će moguće ako se pošiljka prevozi u zatvorenim vozilima s jedinstveno numeriranim plombama. Bilježit će se datum i točno vrijeme izlaska i ponovnog ulaska na državno područje Republike Hrvatske kako bi se moglo izračunati ukupno vrijeme prijevoza. Hrvatska će morati zabraniti ponovni ulazak na svoj teritorij pošiljkama na kojima su oštećene plombe ili ako je prolaz trajao dulje od 'prihvatljivog vremena' s obzirom na udaljenost od ulaznih točaka Klek i Zaton Doli.

Prijevoz živih životinja kroz neumski koridor neće biti dopušten, osim za kućne ljubimce, koji moraju biti opremljeni odgovarajućim čipovima. Broj kućnih ljubimaca koji se mogu prevesti ograničen je na pet.

U poglavlju sloboda kretanja kapitala Hrvatska se obvezala da će se odreći posebnih prava države u privatiziranim poduzećima, koja nisu u skladu s europskom pravnom stečevinom. Riječ je o tzv. 'zlatnim dionicima', što državi omogućuje pravo veta i utjecaj na upravljanje koji nije u skladu s njezinim vlasničkim udjelom. Ta posebna prava predviđena su u privatizicijskim aktima za HT, INA-u i HEP. Hrvatski sabor je tijekom 2010. godine već izglasao odgovorajuće promjene tih akata. Ta posebna prava nisu povezana sa slučajem INA-e i MOL-a, u kojom se mađarska tvrtka želi domoći većinskog paketa dionica INA-e kako bi opravdala sadašnja upravljačka prava koja proizlaze iz dioničkog ugovora.

S danom ulaska u EU, Hrvatska će morati ukinuti nultu stopu poreza na dodanu vrijednost (PDV), koja nije predviđena europskim zakonima, ali će moći uvesti minimalne i snižene stope.

Hrvatska je u pregovorima dogovorila prijelazno razdoblje od sedam godina tijekom kojeg stranci neće moći kupovati poljoprivredno zemljište, s mogućnošću da se to produlji još za tri godine.

U ugovoru se također precizira da će se ova prijelazna mjera razmotriti krajem treće godine od datuma pristupanja. Komisija će o tome podnijeti izviješće, a Vijeće može jednoglasno skratiti ili prekinuti to prijelazno razdoblje, a kako je u Vijeću zastupljena i Hrvatska, to znači da se to može dogoditi samo uz njezin pristanak.

Zemlje članice mogu uvesti ograničenja za zapošljavanje hrvatskih radnika na dvije, pet ili maksimalno sedam godina, a isto pravo ima i Hrvatska za državljane onih zemalja koje se odluče koristiti to pravo. Ovdje je riječ o pravu na privremeno ograničenje pristupa tržištu rada, a na svakoj državi članice je da odluči hoće li ga koristiti ili neće.

Područje socijalne politike u ingerenciji je zemalja članica, a za neka područja primjerice mirovine, ne postoji zajednička pravna stečevina, već samo preporuke. Stoga u Ugovoru stoji da EU 'ohrabruje Hrvatsku' da nastavi s približavanjem povlaštenih mirovina općem mirovinskom sustavu te da ne potiče na prijevremeni odlazak u mirovinu a sve zbog dugoročne financijske održivosti.

Pregovori su se vodili u 33 poglavlja, tematske cjeline u kojima se kandidatska zemlja mora uskladiti s pravnom stečevinom Europske unije. Postoje još dva poglavlja 34. Institucije i 35 Ostala pitanja o kojima se ne pregovora, jer u njima nema pravne stečevine koju zemlja kandidatkinja treba preuzeti u svoje zakonodavstvo.

U poglavlju 34. definirano je sudjelovanje hrvatskih predstavnika u tijelima EU-a te status hrvatskog jezika, koji s danom ulaska u EU postaje službeni jezik EU-a.