Kršenja izbornih pravila

Prigovor radi kršenja izbornih pravila u postupku kandidiranja ili izbora Državnom izbornom povjerenstvu mogu podnijeti kandidati, stranke, 100 birača ili pet posto birača izborne jedinice. Imaju rok od 48 sati od radnje na koju se stavlja prigovor.
Zaštita izbornog prava ostvaruje se i podnošenjem žalbe Ustavnom sudu protiv rješenja DIP-a o prigovoru, u roku od 48 sati od primitka rješenja. Teža kršenja izbornih pravila propisuju se Kaznenim zakonom.

Poništavanje i ponavljanje izbora
Izbori se na pojedinom biračkom mjestu mogu poništiti zbog nepravilnosti koje su bitno utjecale ili mogle utjecati na rezultat izbora, npr. kad se u glasačkoj kutiji nađe veći broj glasačkih listića od broja birača koji su glasovali na tom biračkom mjestu. Na tom biračkom mjestu ponavljaju se izbori u roku koji odredi Državno izborno povjerenstvo.

Kaznena djela u vezi izbornog procesa
Povreda slobode odlučivanja birača – utjecaj na birača da glasuje za ili protiv određenog kandidata ili uopće ne glasuje; kažnjivo novčanom kaznom ili kaznom zatvora do godine dana.
Uskrata izbornog prava – protuzakonito brisanje iz popisa birača ili drugi način uskrate biračkog prava; kažnjivo novčanom kaznom ili kaznom zatvora do godine dana.
Zlouporaba biračkog prava – dvostruko glasovanje ili glasovanje pod tuđim imenom; kažnjivo novčanom kaznom ili kaznom zatvora do godine dana.
Povreda tajnosti glasovanja – pokušaj saznavanja kako je drugi birač glasovao te prijetnja ili prisila nad biračem da otkrije kako je glasovao; kažnjivo novčanom kaznom ili kaznom zatvora do godine dana.
Uništenje izbornih isprava – uništavanje, prikrivanje, oštećenje ili neovlašteno odnošenje isprave o izborima ili glasovanju ili predmeta koji služi za izbor ili glasovanje; kažnjivo novčanom kaznom ili kaznom zatvora do godine dana.
Izborna prevara – dodavanje, oduzimanje, brisanje glasova ili na drugi način krivotvorenje ishoda izbora ili glasovanja; kažnjivo kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.
Svaki građanin može samostalno podnijeti kaznenu prijavu zbog uočenih kaznenih djela dolaskom u policijsku postaju ili nadležno državno odvjetništvo.

KONSTITUIRANJE SABORA
Predsjednik Republike saziva hrvatski sabor na prvo zasjedanje najkasnije 20 dana nakon objave službenih rezultata izbora. Sabor RH konstituira se izborom predsjednika na prvoj sjednici na kojoj je nazočna većina zastupnika.
Predsjednik Republike povjerava mandat za sastavljanje Vlade osobi koja, na temelju raspodjele zastupničkih mjesta u hrvatskome Saboru i obavljenih konzultacija, uživa povjerenje većine svih zastupnika.