Arhitektonske i komunikacijske prepreke u dostupnosti zdravstvenih usluga, nepostojanje prilagođene medicinske opreme i pomagala, problemi komunikacije i udaljenost od zdravstvenih ustanova tek su neki od problema žena s invaliditetom koje je izdvojila pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak na skupu "Razumna prilagodba u sustavu zdravstva", organiziranom u petak u povodu Međunarodnog dana žena.
"To su najčešći oblici diskriminacije koji utječu na to hoće li žena s invaliditetom ostvariti svoje pravo na zdravlje koje joj je zajamčeno Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom", istaknula je pravobraniteljica Slonjšak.
Po podacima iz Registra Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo evidentirano je 202.114 žena s invaliditetom. Njih 16.444 su djevojčice i djevojke u dobi do 18 godina, 75.781 ih je u radno aktivnoj dobi do 64 godine, dok ih je najviše - 109.886 starije od 65 godina. Najviše ih, 31 posto, živi u Zagrebu i Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Slonjšak je istaknula da su brojne preporuke poslane na adresu Ministarstva zdravstva i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje te jedinica lokalne i područne samouprave, a odnose se na probleme kao što su nepostojanje kosina na ulazima, liftova, platformi...
Posebnu pozornost, naglasila je, treba posvetiti preventivnim pregledima, naročito ginekološkom pregledu i pregledu dojki, na što je odaziv slab, nerijetko i i zato što žene imaju problem pristupačnosti.
"One s jedne strane imaju pravo izabrati svog ginekologa, ali s druge strane često do njega ne mogu doći jer on ima ordinaciju visoko na katu", rekao je bivši predsjednik Zajednice saveza osoba s invaliditetom Zorislav Bobuš.
Žene s invaliditetom, kaže, imaju bar tri problema - svoj invaliditet, trpe muškarce i njihovo nasilje te imaju dvostruko radno vrijeme, posebno one koje su udane i "drže četiri kuta kuće". "Mi muški mislimo da je naša najvažnija uloga sjediti na kauču, gledati utakmicu i reklamirati pivo", kritičan je Bobuš.
Koordinatorica Mreže žena s invaliditetom Marica Mirić poručila je kako je ponekad malo potrebno da se unaprijedi život žena s invaliditetom, a posebno je izdvojila probleme žena u ruralnim područjima.
Svi žele živjeti od svog rada, pa i osobe s invaliditetom i to im treba omogućiti, poručeno je sa skupa.
Usprkos prihvaćanju pojedinih preporuka i vidljivim pomacima, smatramo kako još uvijek postoji značajni prostor za unaprjeđenje dostupnosti zdravstvenog sustava, zaključila je pravobraniteljica Slonjšak.
Skup je organiziran u okviru kampanje "I dalje aktivne i uključene", a organizirali su ga Zajednica saveza osoba s invaliditetom Hrvatske, Ured pravobraniteljice i Mreža žena s invaliditetom.
