hrt otvoreno

Što treba BiH da bi postala stabilna i demokratska država: 'Nitko se ne drži Daytona, ništa neće biti bez strane intervencije'

15.12.2020 u 23:10

Bionic
Reading

Dvadeset i pet godina nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma Bosna i Hercegovina je i dalje duboko podijeljena zemlja. Bolji život građana i napredovanje prema euroatlantskim integracijama onemogućuju politička razilaženja i nemogućnost dogovora. Što treba mijenjati kako bi BiH postala funkcionalna i stabilna, prosperitetna i demokratska? Koji plan za tu državu imaju svjetske sile? Trumpov nasljednik Joe Biden poručuje da nacionalizam prečesto pobjeđuje nacionalni interes te da bogaćenje nekolicine dolazi prije reformi u korist mnogih.

Gordan Grlić Radman, ministar vanjskih i europskih poslova u emisiji Otvoreno rekao je Daytonsko-pariški mirovnog sporazum najveće mirovno postignuće u onom trenutku i velika zasluga međunarodnih kreatora i onih koji su osigurali da se on dogodi.

'Hrvatska je i jedina zemlja Europske unije koja s BiH dijeli najdužu granicu, a i zbog položaja hrvatskog naroda osjećali smo se obvezni organizirati današnju konferenciju kako bi vidjeli kakva je sada situacija, rekao je Radman. Istaknuo je da je u interesu Hrvatske stabilna funkcionalna i prosperitetna BiH.

Arsen Bauk (SDP) rekao je kako je svaka obljetnica prilika da se rekapitulira ono što se dogodilo, te da je veći problem što svi na drugačije načine gledaju ono što se dogodilo i ono što je sada. 'Iako se svi načelno zalažu i podržavaju Dayton, ne podržava ga nitko. Srpska strana ne podržava u ovom dijelu visokog predstavnika međunarodne zajednice sudaca ustavnog suda tri suca od ukupno devet, bošnjačka ne podržava generalno uređenje sa entitetima, domovima naroda, kantonima, a hrvatska ne podržava dio koji se tiče izbora predstavnika. To je i razlog što se dugo nije mijenjao, a bez intervencije međunarodne zajednice neće se ni mijenjati', rekao je.

Bauk je istaknuo kako je priča o tri konstitutiva naroda djelomično točna. Imamo četiri konstitutivna naroda, a to su: Bošnjaci, Hrvati, Srbi i međunarodna zajendica.

Dražen Barbarić s Instituta za društveno-politička istraživanja (IDPI) u Mostaru, složio se s Baukovom analizom. 'Imamo Daytonski mirovni ugovor s aneksom 4 koji se nikada nije mijenjao, ali u potpunosti imamo modicifrano ovo što nazivamo Dayton. Imamo nasilne izmjene čitavog ustavno pravnog okvira koji je u potpunosti promjenio što je duh izvornog aneksa 4. Radi se da je Dayton funkcionirao kao privremeno rješenje i svi akteri su ga tako i doživljavali, ali problem je što su ga svih tri, uključujući i međunarodnu komponentu imali svoju viziju nadogradnje', rekao je i dodao da jedino Hrvati žele izvorni Dayton.

Željana Zovko, zastupnica u Europskom parlamentu (HDZ), rekla je da konferencija pokušala dati odgovor što je BiH 25 godine poslije i što to znači za Hrvatsku. Ključno je da Hrvatska kao članica EU-a i članica NATO-a, odgovorna za sigurnost EU-a, njenih građana i građana Hrvatske. 'EU je odgovorna za svoju stratešku autonomiju u pogledu sigurnosti i traži nalaženje rješenja za nestabilnu državu koja je otvorena prema Rusiji i Turskoj koji imaju asertivnu politiku prema zapadnom Balkanu jer EU nema tu odgovora', rekla je i pozdravila rečeno i ponuđeno na današnjoj konferenciji o Daytonu-