Neke su od tih točaka zaštita od financijskih pravila eurozone jer bi se time državama koje nisu u eurozoni dale veće ovlasti da utječu unutar zone i smanjenje dječjeg dodatka za radnike iz drugih država EU koji rade u Velikoj Britaniji, a čija djece žive u drugim državama.  Cameron je pred teškim zadatkom jer mora primiriti unutarnje euroskeptično javno mnijenje, a istovremeno uvjeriti europske partnere da pristanu na velike ustupke koji zadiru izravno u temelje Europske unije.

Velika Britanija traži da se prizna njezina specifičnost u odnosu na ostatak kontinenta, dok mnoge zemlje članice u tome vide protekcionizam i diskriminaciju. Posebno su ogorčene zemlje Višegradske skupine zbog prijedloga da smanji dječji doplatak radnicima iz tih zemalja. Poljska ima milijunsku dijasporu u Velikoj Britaniji. London tako nastoji ograničiti socijalna davanja pridošlicama iz ostalih zemalja Unije, uz obrazloženje da još nisu uložili rada i sredstava u britansko društvo da bi od toga mogli izvlačiti korist. To je u potpunoj suprotnosti s važećim europskim pravilima.

Velika Britanija također želi da se direktno uključi i u funkcioniranje eurozone, uključujući i pravo veta, ali da istovremeno ne preuzme zajedničku monetu. Pariz se tome oštro protivi. Želja je Britanaca i da londonski financijski centar City bude, barem djelomično, isključen iz strogih europskih pravila.

Usto, London bi da uvede i novo pravilo, na osnovi kojeg bi britanski parlament mogao odbiti europski zakon ako se o tome izjasni s najmanje 55 posto glasova. Mnoge članice u svemu ovome vide direktno zadiranje u osnove europskog zajedništva. Cameron je na sastanku u četvrtak navečer ostalim europskih dužnosnicima poručio da je zahtjev da se radnicima iz ostalih europskih zemalja koji rade Otoku ne isplaćuju beneficije na plaću glavni uvjet za njegovu potporu da Ujedinjeno Kraljevstvo ostane u Europskoj uniji. Zabrana bi trajala 13 godina.

Prema njegovu prijedlogu takozvana sigurnosna kočnica trajala bi sedam godina, ali bi se mogla produljiti za tri i potom za još tri godine. Cameron je gurao potpunu zabranu, ali je to predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk odbacio kao potpuno neprihvatljivo. Prijedlog je EU-a da imigranti ne ostvaruju dodatna prava četiri godine.

Cameron također zahtijeva potpunu zabranu isplate beneficija EU-a imigrantima čija djeca žive izvan Ujedinjenog Kraljevstva. S druge je strane prijedlog da se problem riješi usporedbom troškova života u zemlji porijekla. Dakle, dodaci bi se isplaćivali prema tarifama koje se isplaćuju radnicima u zemlji porijekla koje imaju znatno niži standard. Dogovor za sada nije postignut. Prema pisanju EU Activa, Cameron je tijekom pregovora koristio grub rječnik, a taktika mu je ta da druge sugovornike učini nervoznima te u bilateralnim razgovorima iziđe s novim zahtjevima.

Zemlje višegradske skupine (Poljska, Češka, Mađarska i Slovačka) nazvale su britanske prijedloge vezane uz dječji doplatak diskriminacijskim. Navodno tvrde da njihov stav nije temeljen na novcu nego na principu. Poljska smatra da bi se bilo kakva indeksizacija trebala odnositi samo na nove imigrante, a oni koji već žive u UK-u nastavili bi primati dohotke kao i do sada. Također, istočnoeuropske zemlje smatraju da bi sigurnosna kočnica trebala trajati samo tri godine uz moguće produljenje na dodatne dvije.

Cameron ne želi ni da Europski parlament ima veći utjecaj na pregovore o Brexitu. Složio se tek s tim da se dogovoreni sporazum raspravi u Europskom parlamentu kao dio legislativnog procesa. Pitanje koje se odnosi na tješnju Uniju, poput promjene Lisabonskog ugovora i mjera zaštite za londonski City, ostala su sporna tijekom pregovora u četvrtak u Bruxellesu. Njemačka kancelarka Angela Merkel priznala je da je nevoljkost Velike Britanije za daljnjom političkom integracijom s Europskom unijom najveći kamen spoticanja. Među europskim čelnicima posebno nema želje da se dopusti Britancima da utječu na procese unutar eurozone čijim dijelom ne žele biti. Očekuje da diplomati i razni pravni stručnjaci sroče prijedlog dogovora o Brexitu tijekom petka koji bi bio predstavljen u subotu ujutro. Međutim, mnogi su zabrinuti oko toga da bi popuštanje Velikoj Britaniji moglo dovesti do zahtjeva ostalih zemalja za posebnim tretmanom.