Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu je presudio: 'Križ u učionici predstavlja kršenje prava roditelja na odgoj njihove djece prema njihovim uvjerenjima i kršenje religije učenika.'

Tužbu je sudu podnijela Talijanka Soilea Latusi koja je bila isprovocirana time što njezina djeca u školi u sjevernoj Italiji u svakoj učionici gledaju u raspelo. Europski sud složio se s majkom da takav odnos školske ustanove krši pravo roditelja da djeci osigura svjetovno obrazovanje.

'Izloženost raspela može biti ohrabrujuća za religioznu djecu, ali jedno tako uznemirujuća za djecu druge vjeroispovijesti, posebno ako su dio vjerske manjine, ili za ateiste', ističe sud čije su presude konačne za svaku zemlju koja je potpisala Europsku konvenciju o ljudskim pravima.

U daljnjem obrazloženju stoji da se 'država treba suzdržati od nametanja vjerovanja u prostorijama u kojima pojedinci moraju boraviti', a dodaje se i da je cilj javnog obrazovanja 'poticanje kritičkog mišljenja'.

Raspela krše pravo na slobodu mišljenja i savjest

Vijeće od sedmero sudaca jednoglasno je presudilo da raspela u školama krše članke Konvencije koje se odnose na pravo na obrazovanje, pravo na slobodu mišljenja, savjesti i vjeroispovijesti.

Sud ipak nije naredio talijanskim vlastima da moraju ukloniti raspela iz škola, a majka Latusi je dobila odštetu u iznosu od pet tisuća eura.

Naime, u Italiji su i dalje na snazi zakoni iz 20-ih godina, iz vremena vladavine fašista, koji propisuju da raspela moraju biti izložena u školama. Čelnik talijanske muslimanske zajednice prije nekoliko godina je proveo kampanju za uklanjanje križeva iz državnih ustanova, ali je to izazvalo veliko negodovanje u većinski rimokatoličkoj Italiji. Tadašnji papa Ivan Pavao II rekao da je nedemokratski i opasno pokušati izbrisati vjerske simbole, a talijanski sudovi su na kraju odbili sve zahtjeve za uklanjanje raspela.

Mesić bio 'raspet' zbog raspela

Podsjetimo, prije dva mjeseca je i predsjednik Stipe Mesić također tražio da sve sva vjerska obilježja uklone iz vojarni, policijskih postaja i svih državnih ustanova. Rekao je da bi čak Crkva sama trebala to zatražiti i reći da u sekularnoj državi u državnim ustanovama ne bi trebalo biti nikakvih vjerskih obilježja te da su raspela rezervirana za kapelice. 'Ne mogu u vojsci u kojoj su i Židovi, i muslimani, i katolici, i protestanti, i ateisti biti javno izvješeni samo simboli jedne crkvene zajednice', žestok je bio Mesić koji smatra da Crkva ima privilegiran položaj u državi.

Ubrzo su u svojim propovijedima reagirali mnogi hrvatski biskupi, pa i kardinal Josip Bozanić s izjavom: 'Kršćanstvo i druge religije mogu dati svoj doprinos razvoju jedino ako i u javnom prostoru ima mjesta za Boga.'

Zgroženi njegovim izjavama bili su i u Udruzi branitelja, invalida i udovica Domovinskog rata Podravke. U priopćenju su napisali da su 'ogorčeni i zaprepašteni izjavom predsjednika Republike' jer je, kažu, križ simbol koji ujedinjuje, a ne razjedinjuje.

'Hrvatska je sekularna država, ali to ne znači ljudi ne smiju isticati vjerske simbole u svojim uredima', rekao je HDZ-ov Andrija Hebrang koji se najoštrije suprotstavio Mesiću: 'I sada i dok sam bio ministar obrane, u kancelariji sam držao kip Majke Božje. Ona mi je, kao i svim hrvatskim braniteljima, pomogla da uspješno završimo Domovinski rat. Pod križem je stvorena Hrvatska vojska, s križem i krunicom izvojevali smo pobjedu, ti simboli nikoga ne vrijeđaju i nećemo ih se sada odreći. Križ je pomogao stvaranje hrvatske države, pomoći će i njezinom očuvanju.'