Komemoraciji, uz preživjele logoraše, mnogobrojne građane iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije, bili su nazočni i veleposlanici SAD, Norveške, Austrije, Rusije, Velike Britanije, Australije, Francuske, Kanade i Srbije te predstavnici Vlade Srbije i drugi. 

Komemoracijom je obnovljeno sjećanje, ne samo na pobijene logoraše ustaškog logora Jasenovac, već i na posljednju grupu od 1073 logoraša koja je prije 72 godine, na današnji dan, krenula u proboj iz logora i u kojoj je preživjelo 92 logoraša.

U ime SABA RH okupljenima se obratio predsjednik Saveza Franjo Habulin te istaknuo da su zbog kolebljivog stajališta aktualne vlasti, kad je u pitanju ocjena i karakter ustaškog režima, njegovih simbola i pozdrava, i ove godine odlučili ne sudjelovati u službenoj komemoraciji.

'Niti možemo niti hoćemo prihvatiti formiranje nečega što je nazvano Vijećem za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima. Nećemo, jer nam je jasno, jer znamo da je to Vijeće za obračun s idejom komunizma i praksom socijalizma', rekao je Habulin.

U nastavku je naveo kako se zna da su komunisti imali vodeću ulogu u organiziranju Narodno oslobodilačke borbe (NOB), a da je socijalizam, uz čitav niz svojih evidentnih pogrešaka, težio dobrobiti radnog čovjeka i cijelog društva.

Habulin: Nedvojbeno je da su u Jasenovcu ustaše zločinci 

Habulin je također rekao da je nedvojbeno da su žrtve Jasenovačkog logora: Srbi, Židovi, Romi i Hrvati te antifašisti, bile nevine žrtve, a ustaše zločinci.

Odbijajući mogućnost da politiziraju komemoraciju, kako to neki tvrde, Habulin je napomenuo da se mora govoriti o tome što je bio naci-fašizam, što su bili ustaše, što se događalo u Jasenovcu i drugim ustaškim koncentracijskim logorima jer će, naglašava, u protivnom, prevladati laž koju nameću povijesni revizionisti.

'Nećemo dopustiti da pobijedi povijesni revizionizam koji je uhvatio duboke korijene u današnjoj Hrvatskoj, a kojemu je krajni cilj da pobjednike iz Drugog svjetskog rata pretvori u poražene zločince, a one koji su zaista bili poraženi i koji su dokazano bili zločinci- u nacionalne heroje', zaključio je Habulin.

U ime Antifašističke lige Hrvatske Zoran Pusić istaknuo je da bi u svakom normalnom društvu zločini počinjeni od ustaša bili strašni događaji te dodao:

'No, mi živimo u društvu u kojem kao da je izbrisano dragocjeno iskustvo. Živimo u društvu u kojem i intelektualci i neki akademici žele zatrti tragove zločina i zločine ustaške ideologije. Stoga sam uvjeren da bi umjesto svijeća i cvijeća koje polažemo stradalima u Jasenovcu za njih bilo važnije naše opredjeljenje da se suprotstavimo zlu i ideologiji koja je do toga dovela'.

Milorad Pupovac rekao je da je Jasenovac strašno mjesto zločina i da ta strahota ima dva lica: strašnu patnju zatočenih koji su u logoru ubijeni i onih koji su preživjeli te ideju zbog koje je činjen zločin i donešeni zakoni u državi koja je mislila da to može činiti.

Naglasio je da je smisao svake moguće politike da se suprotstavi tome što je u Jasenovcu učinjeno, da se kaže 'ne' takvoj politici i takvim zločinima. I to je sva politika koja se ovdje može čuti i naučiti, dodao je. 

Pupovac je izrazio žaljenje što i ove godine ne održavaju komemoraciju zajedno s Vladom te je osudio postavljanje ploče s ustaškim pozdravom na zgradi dječjeg vrtića u Jasenovcu gdje je nedaleko, u ustaškom logoru, ubijeno i oko 21 tisuća djece.

'Ovo mjesto nas obvezuje, čak i da ne kritiziramo, već da pozivamo Vladu i sve druge da se u ovom mjestu okrenemo uzajamnom poštovanju i uzajamnom kajanju', rekao je te dodao kako ne bi želio da Jasenovac bude mjesto gdje neki lošu prošlost žele pretvoriti u dobru budućnost. 'To ne može biti i to ne može može proći', kazao je Pupovac.

Predsjednik SDP-a Davor Bernardić, nazočivši komemoraciji u Jasenovcu, za Hinu je rekao da 'Hrvatska na ovom mjestu mora biti jedinstvena, a ne podijeljena'. Smatra kako je aktualna vlast morala s preživjelima i s rodbinom žrtava zajedno sjesti i dogovoriti se te poslati poruku da avetima prošlosti u Hrvatskoj više nema mjesta.

Komemoraciju u Jasenovcu u nedjelju će održati državni vrh, a u ponedjeljak židovska zajednica.