Prijedlog strategije nakon višesatne rasprave u polupraznoj saborskoj dvorani podržali su klubovi SDP-a, HDSSB-a, HNS-a, Nezavisnih ljevičara, Hrvatskih laburista, zastupnika DC-a, Novog vala i Narodne stranke-reformista, SDSS-a te HSU-a koji očekuju da Stretegija bude polazni dokument na temelju kojeg će se graditi efikasnija javna uprava.

No, HDZ smatra kako je ona 'mrtvo slovo na papiru' jer nema modusa, akcijskih planova i svega ostalog što bi trebalo slijediti za njezinu provedbu te da se u zadnja tri ili četiri mjeseca mandata ove Vlade pokazuje kao 'popis dobrih želja'.

Ističući kako je Strategija ideološki neobojena i da će je provoditi najmanje tri Vlade, ministar uprave Arsen Bauk rekao je da se sastoji od tri dijela: pružanje javnih usluga, jačanje ljudskih potencijala i racionalizacija javne uprave.

Kratko pojasnivši svaki od ta tri dijela Strategije kazao je da Hrvatska, u usporedbi s drugim europskim zemljama, nema glomaznu niti veliku javnu upravu.

'Činjenica je da kada gledamo u odnosu na broj stanovnika i ukupan broj zaposlenih, da tu ne odskačemo od europskog prosjeka, a da ima u određenim segmentima viška - ima, kao što je sigurno da u određenim segmentima ima i nedostatka ljudi, a posebno specifičnih obrazovanja', kazao je ministar Bauk.

Najvećom prednošću i nedostatkom te Strategije drži to što se ona ne izjašnjava o tome kakav je optimalni teritorijalni preustroj ili ustroj Republike Hrvatske, jer, među ostalim, o tome ne postoji politički konsenzus.

'Vjerujem da nijedna Strategija koja bi izrijekom definirala teritorijalni ustroj, ne bi mogla proći u ovome Saboru sa širokom potporom, a ovako barem ima nekakve mogućnosti da se usuglasimo oko toga da se može utvrditi optimalni teritorijalni ustroj', rekao je Bauk.

Ističući kako bi bilo bolje da ovakve Strategije Hrvatska nikad nije vidjela, Davorin Mlakar uime Kluba HDZ-a rekao je kako mu taj dokument 'pomalo sliči na turistički vodič i to uglavnom za strane državljane u Hrvatskoj.'

Upozorio je i da je sadašnja Vlada nakon 2011. ponovno politizirala državnu upravu, provela njezinu centralizaciju umjesto da su je decentralizirali te je ukinula Državni inspektorat i centralizirala sve inspekcije na razinu ministarstava.

HDZ-ov Mlakar također je upozorio da će Strategija donijeti 260 milijuna kuna troškova, ali i da to ne znači da su u nju uključeni svi troškovi koji se mogu očekivati.

Za razliku HDZ-a, SDP tu Strategiju smatra jednom od najboljih strategija koju su podržali Gospodarsko-socijalno vijeće, GONG i dobila je pozitivno mišljenje Hrvatske zajednice županija, udruga gradova i udruga općina.

'To je jedna od najboljih Strategija jer se na osnovu nje kreće u sustavnu reformu javne uprave', kazala je Ingrid Antičević-Marinović uime Kluba SDP-a.

Dodala je kako je jedino ne podržavaju oni koji su osam godina bili u poziciji donijeti takav dokument, a nisu ga donijeli. Antičević-Marinović kazala je kako žele neovisnu i depolitiziranu javnu upravu koja mora biti efikasna i moderna, jer je važan faktor u razvoju gospodarstva i društva.

Saborski klubovi HDZ-a, SDP-a i HDSSB-a podržali su prijedlog HSS-ova zastupnika Branka Hrga da se 20. lipnja proglasi Danom sjećanja na 20. lipnja 1928. godine kada je srpski političar Puniša Račić izvršio atentat na zastupnike HSS-a u Narodnoj skupštini Kraljevine Jugoslavije u Beogradu, koji su tamo branili hrvatske nacionalne interese. Na mjestu su ubijena dvojica zastupnika Pavao Radić i Đuro Basariček, dok je tadašnji predsjednik HSS-a Stjepan Radić umro od posljednica ranjavanja 8. kolovoza 1928. Ranjeni su bili zastupnici Ivan Granđa i Ivan Pernar.

Ističući kako je taj atentat obilježio hrvatsku povijest, Hrg smatra da obilježavanje Dana sjećanja na taj tragični događaj ne bi trebala biti dužnost samo članova HSS-a, već bi trebala biti dužnost svih zastupnika u Hrvatskorn saboru.