O tome su u emisiji Otvoreno HRT-a govorili ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak, ravnatelj KBC-a Zagreb Ante Ćorušić, Stipan Jonjić iz Centra izvrsnosti za virusna cjepiva i imunologiju Medicinskog fakulteta u Rijeci, molekularni biolog Miroslav Radman i pulmogog Saša Srića, koji je zaražen koronavirusom pa se i on javio videolinkom iz svog doma.

Krunoslav Capak, ravnatelj HZJZ-a istaknuo je da je trenutna situacija svakako zabrinjavajuća.

- Ušli smo u period kad nam dolaze hladni i kišoviti dani s velikom i rekordnom brojkom. Dolaze nam dani kada ćemo se zatvarati u zatvorene prostore, nećemo moći boraviti vani kao dok je bilo lijepo vrijeme. Dolaze nam dani kada će biti puno drugih respiratornih infekcija koje je teško razlikovati od korone, što je svojevrsni izazov za zdravstveni sustav i za liječnike. Čeka nas jedan težak period što se tiče oboljelih, hospitaliziranih i broja teških slučajeva. Ove brojke divljaju u čitavoj Europi, rekao je Capak, dodajući da trebamo biti disciplinirani i odgovorni jer bi brojke bile puno manje kad bi se svi držali epidemioloških mjera.

Capak je istaknuo kako je u zadnjih 14 dana pažnja ljudi popustila i mnogi se nisu držali mjera i rezultat toga je ova današnja brojka.

Saša Srića, pulmolog, ima blaže simptome Covida-19 te je rekao kako se osjeća dobro. Srića ističe kako je pitanje što će se događati u narednom periodu, hoće li zdravstveni sustav uspjeti podnijeti zahtjevnu jesen.

- Ovu bolest treba shvatiti definitivno ozbiljno. Sve skeptičare i negatore ove bolesti bih prošetao jedinicama intenzivnog liječenja. Ovo je ozbiljna priča koja može izazvati kod mladih i zdravih ljudi najčešće blagi oblik bolesti, ali isto tako može ugroziti starije i kronične bolesnike, rekao je Srića.

Edukacije često ne prolaze, izgledne su kazne

Govoreći o maskama, rekao je one smanjuju mogućnost od oboljenja na minimum. 'Maske treba nositi redovito i mijenjati ih. Maska nas beskrajno štiti', napomenuo je Srića, dodajući da će je on zagovaratelj edukacije no nažalost kod 'našeg naroda taj dio često ne prolazi, pa se bojim da ćemo morati ukoliko se ne postigne cilj - smanjenje broja oboljelih - potezati za kaznama'.

'Brojka se drastično povećava, bojim se da će to ići tim smjerom i dalje. Imamo dovoljan broj respiratora, ali moramo se zapitati imamo li dovoljan broj kreveta i ljudstva. Ako se ne varam, raspolažemo s oko 800 respiratora i naručeno je još oko 250 novih, a moramo imati u vidu da raspolažemo s oko 650 'intenzivnih' kreveta i oko 652 liječnika intenzivista koji taj dio posla znaju kvalitetno obavljati. Pokušavam biti optimist da će sustav izdržati, ali moramo misliti na sve ovo i čuvati prije svega ljudstvo', poručio je Srića.

Ante Ćorušić, rekao je kako je u KBC-u Zagreb trenutno pozitivnih 10 liječnika i 11 medicinskih sestara, te 153 djelatnika u samoizolaciji.

- Nosimo se s time relativno zadovoljavajuće. Imamo dovoljan broj ljudi, djelatnika. Moramo uvesti solidarnost po odgovornosti. Moramo biti odgovorni kao pacijenti i kao zadravtsveni profesionalci, rekao je Ćorušić.

- Primjerice, doktor koji kašlje 4-5 dana dežura u subotu i epilog je 17 ljudi u samoizolaciji. On je bio pozitivan. Ako se tako ponašaju liječnici, onda građanima ne možemo ništa prigovoriti. Sva sreća, takav broj doktora je malen. Trebamo biti odgovorni prema sebi, društvu i prema sustavu, rekao je Ćorušić.

Miroslav Radman, molekularni biolog je rekao kako se možda radi o dva virusa.

- Jedan fenomen, kad se dvije populacije sretnu i miješaju koje su asimptomatične. Recimo, jedna dolazi iz Splita, druga iz Engleske, bili bi asimptomatični i dalje. Međutim, kad se pomiješaju onda bukne bolest, rekao je Radman, ističući kako nemamo ključna znanja prema kojima bi se mogli pripremiti za ovu bolest.

- Treba identificirati pojedinačne viruse, s obzirom na patogenost virusa. Neka istraživanja će biti potrebna kako bi neke mjere mogli provoditi prema znanju. Konzervativne mjere možda su teške, ali nema dovoljno znanja koje se bazira na dobrim predviđanjima, rekao je Radman.

Krunoslav Capak je istaknuo kako mnoge europske zemlje imaju puno strože mjere nego Hrvatska.

- Belgija priprema mjere da će svaka osoba na svom poslu smjeti u mjesec dana sresti samo 10 osoba, a kod kuće 4 osobe. To je predrastična mjera, ali kod njih virus divlja.

- Smatramo da se gospodarstvo i društveni život moraju nastaviti. Razgovara se o tome da trebamo sa svim sektorima koji su nam ključni kao partneri u tome da zaustavimo virus, razgovarati, najaviti mjere i diskutirati s njima koji su njihovi problemi u primjeni tih mjera da izbjegnemo nekakve pobune i prosvjede i otpuštanja ljudi iz pojedinih sektora. Potrošili smo 5 dana s različitim dijelovima ugostiteljskog i turističkog sektora i dali im priliku da kažu koji su njihovi problemi kod provođenja mjera koje mi propisujemo, rekao je Capak.

Istaknuo je kako nema te brojke iznad koje bi ušli u karantenu.

- Mi ćemo napraviti sve da ne uđemo u lockdown. Mislimo da možemo održati i gospodarstvo i društvene djelatnosti uz strože mjere nego što ih imamo sada, uz pridržavanje, dodao je.

Stipan Jonjić rekao je kako se desetak cjepiva nalazi u završnoj fazi kliničkih testiranja i na temelju tih testiranja, ta cjepiva će biti odobrena za upotrebu.

- Mi još uvijek ne znamo koliko će biti efikasna. Većina su nastala na različitim platformama koje će rezultirati u razlikama između tih cjepiva. Neka cjepiva će se primjenjivati intramuskularno i vjerojatno će imuni sustav rezultirati pojavom protutijela razreda G ili EGG. Takva protutijela će štititi doista toga, ali vjerojatno neće štititi gornji dio respiratornog trakta, sluznicu. Zato nam trebaju protutijela razreda A. Bit će razlike među cjepivima koja su temeljena na vektorima te postoji mogućnost kombiniranog cjepiva.

Jonjić je istaknuo kako se ne smijemo ustručavati reći da vjerujemo u cjepivo, ali primjerice ne znamo kako će stariji ljudi reagirati na cjepivo. - Biologija ovog virusa je nedovoljno proučena, dodao je.

Bolnički sustav

Ćorušić je istaknuo kako je KBC Zgareb nakon lockdowna na 75 posto učinkovitosti u odnosu na vrijeme prije pojave koronakrize.

- Nastojimo stići liste čekanja, radimo i popodne kako bi te liste čekanja smanjili. Mislim da kao bolnica dobro funkcioniramo i trudimo se da pacijenti dobiju uslugu na adekvatan način, rekao je Ćorušić. On misli kako neće biti ovog lockdowna.

- Mislim da smo kao društvo otporni. Ne možemo si kao država priuštiti da idemo u neki novi lockdown, dodao je.