Iako je program predškole u hrvatskim vrtićima propisan davne 1997. godine, provedba u praksi šteka jer neke lokalne sredine nemaju kapaciteta ni uvjeta za njegovo izvođenje. Osim toga, zbog premale satnice od 250 sati godišnje - minimum je 150 sati - za djecu koja ne polaze redovito vrtić hrvatska predškola ni približno ne udovoljava europskim standardima, pa se ne priznaje kao deveta godina obaveznog obrazovanja.

Time je Hrvatska zacementirana na dnu ljestvice kao jedina zemlja u Europi koja još uvijek tavori s osmogodišnjim obaveznim obrazovanjem. U Francuskoj, primjerice, obavezna predškola i škola ukupno traju 15 godina, a u Rumunjskoj i Mađarskoj 13 godina.

Jovanović, Divjak...

Još je bivši SDP-ov ministar Željko Jovanović najavljivao uvođenje obaveznog devetogodišnjeg obrazovanja u okviru programa predškole. 'To nije nulti razred devetogodišnje osnovne škole nego obvezan program predškole za djecu. Možemo reći da će sva djeca u Hrvatskoj od iduće godine imati obvezno devetogodišnje obrazovanje', poručio je Jovanović 2012. godine.

U mandatu ministrice Blaženke Divjak donesen je Strateški okvir za uvođenje cjelodnevne nastave, kojim se uz proširenje predškolskog odgoja u reformu planiralo uključiti i obavezne prve dvije godine srednje škole. 'Sigurno je da trebamo pojačati rani i predškolski odgoj, a to se ranije jednostavno nije moglo zbog infrastrukture, iako to nije jedini element. To su prije svega ljudi i kurikulumi. Međutim devetogodišnja osnovna škola, sama po sebi, neće riješiti problem. Ako i uvedemo još jednu godinu po istom modelu, mi ćemo i dalje biti zadnji u Europi', napomenula je Divjak za tportal prije dvije godine.

Aktualni ministar Fuchs početkom 2024. svečano je objavio da je kurikul predškole već izrađen te da će se satnica povećati na od 700 do 750 sati. Uz europsku obavezu povećanja obuhvata djece u vrtićima, to iziskuje njihovu dogradnju, pa je najavljen i treći javni poziv građevinarima. U idućih nekoliko godina sva djeca tako bi dobila svoja mjesta u vrtićima. Zvuči idilično, no kurikul predškole naišao je na žestoke kritike u javnoj raspravi koja završava danas.

Autori predloženoga nacionalnog kurikula predškole navode da je nužno povećati satnicu na 700 sati jer postojeći program sadržajem i trajanjem ne zadovoljava standarde očekivanih kompetencija djece koja ga pohađaju. 'Iako obvezan, program predškole u Hrvatskoj ne ulazi u Eurydiceovu statistiku te se ne računa kao početak obveznoga obrazovanja u Hrvatskoj, za razliku od zemalja članica EU-a (Švedska, Finska i Litva) koje imaju takav oblik obrazovanja. Modernizacijom, preobrazbom i novim konceptom programa predškole, Hrvatska će ne samo de jure, nego i de facto imati devetogodišnje obvezno obrazovanje', stoji u dokumentu, uz dodatak da odgojitelji i drugi resorni djelatnici imaju slobodu u izradi izvedbenih kurikula, uvažavajući potrebe i mogućnosti svakoga pojedinog djeteta.

Što kažu stručnjaci

U javnu raspravu kritički su se uključili deseci stručnjaka, pa i cijeli kolektivi, poput dječjih vrtića. Inicijativa građana Sidro, koja uz odgojitelje okuplja pedagoge, psihologe, edukacijske rehabilitatore, akademsku zajednicu, strukovne udruge, sindikate i mnoge druge organizacije civilnog društva, ali i roditelje, upozorava da struka zahtijeva povlačenje nacionalnog kurikula predškole iz daljnje procedure. Taj dokument ocjenjuju sadržajno neprihvatljivim, a usto neprovedivim zbog materijalnih, prostornih, smještajnih i kadrovskih nedostataka koji ne mogu biti pravovremeno riješeni unatoč planiranim ulaganjima.

'Uočavamo obrazovne nejednakosti na nacionalnoj i regionalnoj razini te nedostatne smještajne kapacitete za predviđeno povećanje uključenosti djece i kadrovske pretpostavke koje se odnose na aktualizaciju pitanja nedostatka stručnjaka za realizaciju kako redovnih programa, tako i same predškole. Pozdravljamo najave povećanih ulaganja u sustav RPOO (rani i predškolski odgoj i obrazovanje), no znano je to da je financiranje prve stepenice odgoja i obrazovanja gotovo isključivo u nadležnosti JLS-ova. Sredstva koja ulaže država nisu dostatna da bi se stanje dovoljno brzo optimiziralo za provedbu ovako zamišljene predškole', ističu stručnjaci okupljeni ovim povodom u neformalnu radnu skupinu.

Zahtijevaju da se prijedlog povuče i da se, moguće na tragu prijedloga Nacionalnog kurikuluma predškole iz 2017. godine, a temeljem znanstvenih činjenica i istraživanja, uz uključivanje visokokvalitetnih stručnjaka iz ovog područja, u najkraćem roku izradi kvalitetan Nacionalni kurikulum predškole te da služi i kao primjer drugim državama.

Javio se i Institut za razvoj obrazovanja, kao koordinator Mreže Cjeloživotno učenje za sve, a ona uz individualne stručnjake okuplja 22 organizacije civilnog društva, znanstveni institut i dvije obrazovne ustanove. Institut podržava komentare stručnjaka okupljenih na platformi udruge Sidro, kao i komentare Hrvatske psihološke komore, koji traže izradu novog dokumenta, između ostaloga zbog niza spornih prijedloga kojima se uvodi tzv. školifikacija RPOO-a kroz odgojno-obrazovna očekivanja (tj. ishode učenja) i načine vrednovanja koji nisu primjereni djeci rane i predškolske dobi.

Hrvatska psihološka komora ocjenjuje da cijeli prijedlog kurikuluma djeluje neusklađeno i neprovedivo iz više razloga, između ostalog zato što sadrži odgojno-obrazovna očekivanja koja nisu u skladu s razvojnim sposobnostima, potrebama ili interesima djece u dobi pred polazak u školu. Dojma su da dokument ide u smjeru 'školifikacije', ostavljajući (pre)malo prostora za individualne potrebe i interese djece. 'Nema znanstvenih dokaza koji podupiru rani početak školskog oblika rada (namjera čega se da iščitati iz predloženih odgojno-obrazovnih očekivanja i preporučenih sadržaja), ali mnogo toga ukazuje da bi to moglo biti štetno ne samo za dobrobit djece, već i za njihove dugoročne razine postignuća u daljnjem životu', upozoravaju psiholozi. Uočili su i da je poglavlje Praćenje i vrednovanje u velikom dijelu prepisano iz dokumenta Smjernice za vrednovanje procesa i ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda u osnovnoškolskome i srednjoškolskome odgoju i obrazovanju te ističu da rano i neadekvatno vrednovanje djece može samo dovesti do negativnih posljedica na daljnju motivaciju za učenje.

Udruga odgajatelja predškolske djece Krijesnice slaže se s predloženih 700 sati umjesto dosadašnjih 250, ali uz napomenu da treba promisliti o načinu integriranja takvog programa u redovne vrtićke odgojno-obrazovne skupine. 'Je li uistinu potrebno vraćati se priči iz prošlog stoljeća, kada su se zagovarale homogene skupine zbog lakšeg usvajanja sadržaja, ili ćemo ostati na putu izgradnje kvalitete RPOO-a te i dalje promicati život vrtićkih zajednica u heterogenim skupinama, koje su, prema istraživanjima, kvalitetniji oblik kreiranja održivih zajednica i demokratskog društva?' ističu, dodajući kako bi voljeli da se dokument pogleda iz perspektive stvarnih potreba društva. Nude na raspolaganje svoja znanja, vještine i kompetencije u promišljanju dokumenata kojima će se postojeća kvaliteta moći kontinuirano razvijati.

Naposljetku, pokrenuta je i peticija 'Podrška zaustavljanju manjkavog, neprihvatljivog i neprovedivog kurikula predškole' te je u pet dana prikupila više od 1600 potpisa.