Još od atentata na Ivana Pavla II. 1981. vjerski katolički poglavari pod posebnom su paskom obavještajnih službi, sigurnosnih operativaca i čitave međunarodne zajednice. Njihovim putovanjima prethode detaljne sigurnosne predradnje, tim više ako je cilj posjeta izrazito geostrateško trusno područje. Bosna i Hercegovina spada u takva mjesta ne samo zbog svoje ratne i postdaytonske povijesti, nego i zbog činjenice da je u toj multikonfesionalnoj zajednici već otprije registrirana nazočnost i aktivnost radikalnih islamskih krugova, primjerice vehebijska zajednica u Gornjoj Maoči. No ono što je još početkom travnja bilo tek tema teoretskih promišljanja o stupnju moguće Papine sigurnosne izloženosti tijekom najavljenog lipanjskog boravka, posljednjeg tjedna dobilo je i neke dodatne zabrinjavajuće elemente.

Prije svega iz Italije su stigle vijesti kako je ondašnja policija razotkrila islamističku mrežu sa sjedištem na Sardiniji i naredila uhićenje 18 osoba od kojih dvojicu nekadašnjih tjelesnih čuvara vođe Al Kaide Osame bin Ladena. Tih 18 osoba optuženo je za pripadnost 'organizaciji okrenutoj transnacionalnim kriminalističkim aktivnostima inspiriranim Al Kaidom i drugim radikalnim organizacijama koje se zalažu za oružanu borbu protiv Zapada'.

Prema izjavi državnog tužitelja, snimke do kojih su istražitelji došli ukazuju na to da su uhićenici u ožujku 2010. htjeli izvesti bombaški napad u Vatikanu.

'Bombaš samoubojica bio je u Rimu', rekao je državni tužitelj. Nekoliko dana kasnije u Zvorniku je radikalni islamist Nerdin Ibrić (24) pred policijskom stanicom napao policajce, jednoga ubio, dvojicu ranio. Iako ta dva događaja ne moraju nužno biti povezani, imaju i zajedničkih elemenata: u oba je riječ je o pripadnicima radikalnih, terorizmu sklonih islamističkih grupacija. U prvom je cilj – vrh Katoličke crkve jasno definiran, drugi je udario na institucije države koja se sprema ugostiti Papu.

Dovoljno da prof. Mirku Bilandžiću, stručnjaku za međunarodnu sigurnost i međunarodne odnose s Filozofskog fakulteta u Zagrebu i umirovljenom generalu Mati Laušiću, koji je sam u nekoliko navrata čuvao Svetog Oca, postavimo pitanja vezane uz sigurnost Papina posjeta i specifičnostima te sigurnosne operacije.

'Sveti Otac ima autoritet duhovnog vođe i poglavara države, dakle riječ je dvostrukoj instituciji. Za takve slučajeve postoje uobičajeni visoki sigurnosni standardi koji će u kontekstu povećanog rizika biti i dodatno analizirani i nema nikakve dvojbe da će biti ispoštovani kad je posrijedi put u Sarajevo', kaže profesor Bilandžić. Podsjeća kako teroristički čin u Zvorniku nije prvi susret Bosne s islamskim terorizmom.

'Bosna je sekularna država, ali fragilna država, u njoj postoji postratni kontekst, ali i globalni vezan uz odgovor radikalnog islama na poteze Zapada, što je ukupno uvjetovalo reislmizaciju dijelova bosanskohercegovačkog društva. Prisjetimo se slučajeva iz 2010. i 2011. s auto-bombom u Bugojnu i napadom na američko veleposlanstvo. I ovaj put rukopis je lako čitljiv: udara se na institucije države (policijska postaja) ili na veleposlanstvo najmoćnije države (SAD). Poruka je jasna – ako mogu udariti na takvu moć, što može očekivati građanin. Teror znači strah i namjera onih koji izvršavaju takav čin je da ga drsko izazovu', kaže prof Bilandžić.

Ističe kako je pritom jasan i način izvođenja, plan (umišljaj), islamistička platforma i širi kontekst. Poznati su i podaci da je oko 300 stanovnika iz BiH sudjelovalo u sukobima u Iraku i Siriji, a procjenjuje se da oko 3.000 ljudi ima veze s tim krugovima.

Ono što je donekle novo u Zvorniku jest to da je pojedinac koji je obavio teroristički čin nešto drugačije profiliran. Prije bih rekao da je riječ o tzv. negrupnim grupacijama odnosno ad hoc organiziranim osobama u sustavu tzv. organizacija društvenih mreža kao modelu terorističkog organiziranja gdje pojedinci ne moraju biti izravno vrbovani u formalno članstvo neke organizacije, već su ideološki povezani. Ovdje kao motivacijski element kod odabira egzekutora imamo i osobne traume te kao odgovor na njih elemente osvetništva koje rezultira brutalnim likvidacijama. To dakako otežava rad obavještajnim službama, jer teroristi mogu doći iz dosad neočekivanih situacija. Razlika između tzv. spavača i aktivnog terorista je samo u tome što spavač još nije dobio nalog da se aktivira', napominje Bilandžić.

Ono što posebice zabrinjava jest činjenica da je još početkom godine ministar civilnih poslova BiH i višegodišnji visoki dužnosnik jugoslavenske obavještajne službe Sredoje Nović konstatirao da 'BiH prijete teroristički napadi' izrekavši pritom i ozbiljnu optužbu.

'U političkim strukturama BiH pozicionirao se jedan dobar broj ljudi koji ne samo da podržava, već je izravno uključen u strukture potencijalnih terorista', rekao je Nović pojasnivši kako je obavještajna agencija u BiH prije pet godina raspolagala informacijama kako se dio ekstremista nastoji uključiti u strukture političkih stranaka i institucija vlasti, no tvrdi da one nisu ništa poduzele.

'Oni su svoj cilj ostvarili, a da vlasti gotovo nisu mrdnule prstom da to spriječe', dodao je Nović navodeći da čelni ljudi iz sigurnosnih službi strahuju od ekstremista bliskih režimima i državama iz kojih se novače teroristi.

'Brojna upozorenja, poput nekoliko puta ponavljane izjave ravnatelja Obavještajno sigurnosne agencije (OSA) Almira Džuve da u BiH postoji 3.000 potencijalnih terorista, ukazuje na to da je BiH bačva baruta kada je riječ o terorizmu. U BiH, ovakvoj kakva jest, jednostavno nije moguće nadzirati toliki broj potencijalnih terorista i plašim se da će se BiH vrlo brzo suočiti s veoma ozbiljnim problemima', istaknuo je tada Nović.

Nakon tih konstatacija Papin let u bačvu baruta izgleda kao izrazito rizičan pothvat. Koliko je u takvom sigurnosnom ozračju moguće uspješno štititi Papu?

Čim se dogodi ovakav slučaj kao u Zvorniku, nema nikakve dvojbe da su obavještajne službe zakazale, tim više jer je bilo dojava i sigurnosnih indikatora. Očito su učinjeni propusti u praćenju islamističke radikalizacije. No u organizaciji Papina posjeta ne sudjeluju samo bosanski obavještajci. To je projekt čitave međunarodne sigurnosne zajednice. U tom smislu ne mislim da će doći do odgode posjeta. Prije svega pape nisu osobnosti na koje djeluje strah, njihova je misija takva da idu ususret strahu. Drugo, papa Ivan Pavao II. 1994. letio je nad Bosnom, posjet je otkazan, ali već sam let je bio velik rizik. Hoću reći kako je i tada u puno gorim uvjetima bilo moguće kontrolirati sigurnost i ne sumnjam da će to biti moguće tijekom boravka pape Franje u Sarajevu. Mogućnosti međunarodne zajednice i moć su velike, u Sarajevu će tijekom boravka Pape biti uspostavljene tzv. čiste (sterilne) zone sigurnosti. Osim toga, iako teroristi izgledaju kao iracionalni tipovi, njihovo ponašanje strogo je racionalno: oni ne ulaze u situacije u kojima ne vide mogućnost ostvarenje svog nauma. U tom smislu Papin posjet Sarajevu svakako ima elemente povišenog rizika, ali ne takvog koji se ne bi mogao uspješno kontrolirati', kaže Bilandžić.

Da se posjet Sarajevu Papa neće odgoditi uvjeren je i umirovljeni general Mate Laušić

'Posjet pape Franje neće biti otkazan jer bi to već bila pobjeda terorista i velik poraz svih koji žele BiH mir, a Papa je sigurno jedan od prvih' kaže Laušić, stručnjak za sigurnost, koji je i sam sudjelovao u osiguranju posjeta pape Ivana Pavla II. 1994. i 1998. godine. Po njemu papa Franjo je znatno teži za čuvanje.

'Nakon atentata na Ivana Pavla II. Ali Agce, osiguranje Svetog Oca ima najveći mogući stupanj, i to u svom segmentima: vidljivim, nevidljivim, obavještajnim… No papa Franjo posebno je zahtjevan jer je od početka mandata inzistirao na smanjenju osiguranja. On jednostavno ne dopušta da mu budete na ramenu, on je odbio oklopljeni papamobile, vrlo često silazi među puk. Sve to dodatno otežava čuvanje sigurnost', kaže Laušić dodajući kako su to samo vidljivi elementi višestruko složenog osiguranja.

'Kad Papa sleti u Sarejevo, već mora biti obavljeno 90 posto osiguranja. Suština je osiguranja priprema, a tek 10 posto je ono što se vidi na licu mjesta', ističe.

U Sarajevu je posebno otežano bilo i prije događaja u Zvorniku, kaže Laušić i objašnjava kako se za Papin put u Sarajevo zna već mjesecima, mjesec dana prije zna se i dinamika posjeta, znaju se i neke ključne točke, primjerice velika misna svečanost na Koševu.

'To znatno otežava čuvanje, sigurnosni stručnjaci to nazivaju dinamikom odvijanja programu po mjestu i vremenu. Ako se sve to zna, onda to zna i mogući terorist i može se pripremiti. Zvornik, ako i nema veze s Papom, posebno iznenađuje jer pokazuje da preventiva koja je ključna ima rupe. Već sada su sve skupine i lokacije s kojih mogu doći ugroze morale biti skenirane i na makro i mikro razini. Brine i slaba suradnja RS i službi Federacije, pitanje je i koliko RS daje podataka, koliko ih ovi drugi uzimaju ozbiljno', kaže Laušić koji je, poput profesora Bilandžića, uvjeren kako će Papin boravak u Sarajevu biti 'međunarodna sigurnosna misija najvišeg stupnja'.

Uvjeren je da se upravo odvija pojačana razmjena obavještajnih podataka svih službi u regiji i šire, da se tamponiraju sve neuralgične točke, i to ne samo u Bosni.

'Danas geografska udaljenost ne znači puno, Nigerija, Afrika, Bliski istok sve je to u našem susjedstvu. Papa može biti u Sarajevu, ali njegov je štit i u Zagrebu, i u Beogradu, i Rimu i Istanbulu. Samo na takav način eventualna prijetnja može se zaustaviti', zaključuje Laušić.