Nakon što Hrvatska, uz još šest zemalja članica Europske unije, nije glasala za rezoluciju Opće skupštine UN-a kojom se SAD poziva na odustajanje od nedavnog priznanja Jeruzalema kao izraelske prijestolnice, Zoran Kurelić sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti za tportal komentira potez hrvatske diplomacije
Podsjetimo, 128 država se u četvrtak usprotivilo odluci američkog predsjednika Donalda Trumpa te je glasalo za rezoluciju Opće skupštine Ujedinjenih naroda koja poziva Sjedinjene Države da odustanu od svojeg nedavnog priznanja Jeruzalema kao izraelske prijestolnice.
Usvojena rezolucija utvrđuje kako 'bilo kakve odluke ili djelovanja koja žele promijeniti karakter, status ili demografski ustroj svetog grada Jeruzalema nemaju pravnog učinka, ništavne su i prazne i moraju biti ukinute'.
vezane vijesti
Hrvatska je tijekom glasovanja ostala suzdržana, a također su bile suzdržane još četiri države članice Europske unije; Češka, Mađarska, Poljska i Rumunjska, dok se Latvija nije pojavila na glasanju. Sve ostale članice EU-a glasale su za rezoluciju, unatoč Trumpovim prijetnjama da će državama koje su podržale neobavezujuću rezoluciju srezati financijsku pomoć.
Profesor zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti Zoran Kurelić kazao je u razgovoru za tportal kako je Hrvatska svojom suzdržanost pri glasanju u New Yorku jednostavno pokazala suzdržanost, točnije stav 'ne bi se štel mešat diplomacije'.
'Naša diplomacija se tijekom glasanja ponijela po principu: Susjed s petog kata ima pregled od gore, jedan prozor na zapad, drugi prozor na more. Da se ne bi opekel, nikad niš ne bu rekel… To je najbolje', slikovito je Kurelić citirao stihove novosadskog kantautora Đorđa Balaševića.
Kurelić pritom ukazuje na to kako je vrlo zanimljiva činjenica da su, pored Hrvatske, suzdržane bile gotovo sve članice bivšeg Istočnog bloka, poput Češke, Mađarske, Poljske i Rumunjske, ali i kako su za rezoluciju glasale gotovo sve članice bivše Jugoslavije, poput Slovenije, Srbije, Crne Gore, dok je Bosna i Hercegovina poput nas ostala suzdržana, a Makedonija nije ni pristupila glasanju.
Ono što je gotovo skandalozno, ističe Kurelić, jest ponašanje američke veleposlanice pri UN-u Nikki Haley koja je kazala kako će 'zapisati' tko je glasao protiv Amerikanaca.
'Takvo zastrašivanje ne pamtim, niti je takvih prijetnji bilo tijekom hladnoratovske podjele', ukazao je na dosad nezabilježeno američko ponašanje u Ujedinjenim narodima tportalov sugovornik.
Američka veleposlanica je, podsjetimo, nakon glasanja na Twitteru nabrojala sve države koje nisu bile 'za' i zahvalila im na tome što nisu bile 'neodgovorne'.
Kurelić je, također, ukazao na reakciju američkih najbližih susjeda, Kanade i Meksika, koji su očito bili zastrašeni prijetnjom američke veleposlanice i samog Trumpa pa su glasanju pristupili suzdržano. Profesor zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti istaknuo je i glasanje za rezoluciju 22 članice EU-a, među kojima je još uvijek i Velika Britanija te Francuska i Njemačka, koje su kao tri glavne američke saveznice na Starom kontinentu podržale rezoluciju Opće skupštine UN-a. Za rezoluciju je, podsjeća Kurelić, glasao još jedan ključni američki partner – Japan.
Naše Ministarstvo vanjskih i europskih poslova objasnilo je dan nakon glasanja da je stajališta kako o ovom pitanju nije trebalo raspravljati u predmetnom forumu te da usvojena rezolucija ne može pridonijeti rješenju statusa Jeruzalema, kao ni izgledima za mir i mirovni proces, a ni poboljšanju ionako delikatne situacije u regiji Bliskog istoka.
'Smatramo i da status Jeruzalema treba rješavati u okviru izravnih pregovora dviju strana koji će dovesti do prihvatljivog rješenja za obje strane. Kad je riječ o bliskoistočnom mirovnom procesu, ništa se ne mijenja u stajalištu Republike Hrvatske, koje je i dalje na liniji dogovorenoga unutar Europske unije te ostajemo predani dvodržavnom rješenju i pronalasku pravednog, održivog i sveobuhvatnog mirovnog dogovora između Izraelaca i Palestinaca. Hrvatska će zajedno sa svojim partnerima u međunarodnoj zajednici i Europskoj uniji nastaviti raditi na stvaranju pretpostavki za izravne pregovore dviju strana', stoji u priopćenju Ministarstva.
Glasanje u Općoj skupštini sazvano je na zahtjev arapskih i muslimanskih država nakon što je SAD kao stalni član Vijeća sigurnosti u ponedjeljak stavio veto na tu istu rezoluciju tijekom glasanja u tom tijelu. Preostalih 14 članica Vijeća glasalo je za rezoluciju.
Većina zapadnih i arapskih saveznika Washingtona glasala je za mjeru. Neki od njih, poput Egipta, Jordana i Iraka, veliki su primatelji američke vojne ili ekonomske pomoći, no američka prijetnja o rezanju sredstava nije istaknula nijednu državu poimence.
