'Jako je loše što se uopće došlo u ovu situaciju i ništa dobro iz nje neće izaći: Dodik će poentirati čak i ako se referendum odgodi', smatra ona. S druge strane, iznimno je pozitivno - a pomalo i neočekivano - da je Vijeće za provedbu mira u BiH ovog tjedna jednoglasno pozvalo na odustajanje od referenduma, s očekivanim protivljenjem Rusije, jer je u tom tijelu sastavljenom od velikih zapadnih zemalja i Turske donedavno bilo dosta nesuglasica i stalno su trajale konzultacije.

Za četvrtak navečer srpski predsjednik i premijer Tomislav Nikolić i Aleksandar Vučić u Beograd su sazvali političke vođe Srba u Bosni i Hercegovini i tom prilikom može se očekivati novi razvoj događaja oko referenduma koji se tumači kao priprema za odluku o odcjepljenju Republike Srpske.

Svi računaju na Aleksandra Vučića

'Sada svi računaju na Vučića, da još jednom nagovori Dodika ili se s njim dogovori oko mudrijeg rješenja, iako se u stvarnosti ništa neće promijeniti. Vidimo da su vlasti u Republici Srpskoj već ublažile ton i da sada otvoreno objašnjavaju da referendum nije antidejtonski, već samo konzultativan, kako bi im pomogao u donošenju odluka', objašnjava dr. Šelo Šabić. Ova ugledna stručnjakinja, Fulbrightova stipendistica i autorica knjige o međunarodnoj intervenciji i izgradnji države u Bosni i Hercegovini, u razgovoru za tportal ne očekuje neposrednu i fizičku reakciju međunarodne zajednice čak i ako bi se 25. rujna doista održao sporni referendum.

'To će se fizički vrlo teško spriječiti, a pogotovo to ne može napraviti 600 slabo naoružanih vojnika koji nisu u stanju ni obraniti sami sebe. Pretpostavljam da bi eventualne sankcije prije svega bile financijske prirode poput odbijanja isplate sredstava iz već dogovorenog angažmana s Međunarodnim monetarnim fondom ili zamrzavanja novca na stranim računima, a možda bi se poseglo za suspenzijom putovanja i zabranom ulaska u neke države za one političare koji su procijenjeni kao nepodobni', predviđa dr. Šelo Šabić.

Eventualnu zabranu političkog rada za Milorada Dodika i suradnike, jednu od opcija koja stoji na raspolaganju visokom predstavniku u BiH, ona ne smatra izvjesnom. 'Nije problem zabraniti, ali kako će se to provesti? Osobito ako ne želite subverzivne akcije i ljude na ulicama. Osim toga, Rusija se definitivno ne bi složila s takvim korakom i vjerojatno bi se jednostrano odlučila na neke druge poteze, a tu se otvara jako puno nepoznanica. Poznavajući stanje u Bosni i Hercegovini, dodatne komplikacije mogu se očekivati sve dok netko ne povuče crtu - a Amerikanci zasad nisu spremni za to, dok Europska unija nema kapacitet, nego samo uljepšava sliku i hvali napredak koji postoji u dokumentima, ali ne i stvarnosti', objašnjava sugovornica tportala.

Mantra o stopostotnom provođenju Daytona danas više nije uvjerljiva nikome

Ni izjava Bože Ljubića, prvog kandidata na HDZ-ovoj listi za dijasporu, o tome da 'Hrvatska Republika Herceg-Bosna nije ugašena i napuštena, već je danas aktualna kao pravna i politička činjenica više nego ikad u posljednjih dvadeset godina', nju previše ne iznenađuje.

'U Bosni i Hercegovini osjeća se puls promjene: dok je prvih deset godina nakon Daytona proteklo u izgradnji državnih institucija, vladavine prava te uspostavljanju boljih odnosa, drugo desetljeće započelo je laganom stagnacijom nakon koje je uslijedio pad koji u posljednje vrijeme ubrzava i proizvodi efekt grude snijega. Nemamo konkretnih primjera, ali jasno je da mantra o stopostotnom provođenju Daytona danas više nije uvjerljiva nikome u Bosni i Hercegovini i da se traže alternativni scenariji. Nažalost, svi se vraćaju na stara rješenja i na prošlost, pokušavajući realizirati svoje ciljeve otprije dvadeset godina, a nedostaje uvjerljiva i progresivna vizija kako bi ta država trebala izgledati u budućnosti. Može li se izgraditi nešto bolje, a ne oživljavati stvari koje su nas dovele u sukobe, podjele i prepucavanja, odnosno bez obzira na sitne pojedinačne interese, nikome nisu donijele ništa dobra? Je li ovaj referendum zbilja trenutak razotkrivanja?', pita se Senada Šelo Šabić.

'Iskreno, bojim se budućnosti. Neki oblik nestabilnosti očekivala sam nakon izbora 2018. godine, ali nije isključeno da nas ozbiljna kriza iznenadi i mnogo, mnogo prije', zaključuje stručna sugovornica tportala.