Cijena struje i grijanja na hrvatskom tržištu će najvjerojatnije porasti 1. travnja, ali još uvijek se ne zna za koliko, moguće je od pet pa čak do 25 posto, a u nekim budućim projekcijama stručnjaci najavljuju fantastičnih 50 posto. Sve ovisi o dogovoru HEP-a s Inom oko cijene nabave plina, potvrdio je predsjednik uprave HEP-a Leo Begović
On kaže da je HEP svojim poslovnim planom za 2010. godinu predvidio dobit od 200 milijuna kuna, ali ako Ina poveća cijenu plina za 20 posto, to bi onda značilo trošak veći za 400 milijuna kuna od predviđenog, što bi uzrokovalo gubitak od 200 milijuna kuna u HEP-ovom poslovanju.
'Za taj dio bismo morali povećati cijene struje, ali posljedično i centralnog grijanja, no dok s Inom ne utvrdimo novu cijenu plina, ne može se ništa konkretnije reći', pojasnio je situaciju Leo Begović za Novi list.
Cijene električne energije i plina morat će rasti tijekom sljedećih godina, smatraju energetičari, jer se postojećima ne može održavati proizvodni ciklus.
Prema mišljenju prof. dr. sc. Nevena Duića, voditelja Katedre za energetiku na zagrebačkom Fakultetu strojarstva i brodogradnje, cijena energenata ne bi trebala imati nikakve veze s troškom proizvodnje, već isključivo s odnosnom ponude i potražnje. On smatra da je koncept izrade cijene koji se danas primjenjuje u Hrvatskoj marksistički i da nema veze s tržišnom ekonomijom.
Duić kaže da bi cijena bi trebala biti 16 do 18 eurocenti, plus PDV, da bi se sustav mogao normalno razvijati. To je, u konačnici, cijena za oko pedeset posto viša nego danas, smatra on.
Ideja da se naplaćuju jeftini energenti jednaka je onoj da svi građani isto tako imaju jeftinu hranu, odjeću, bijelu tehniku ili automobile jer imaju niže prihode. Socijalnu politiku svakako treba provoditi, ali ne na način da se subvencionira cijena energenata cjelokupnom stanovništvu, već samo socijalno ugroženim slojevima.
