"Vjerujem da će Irci prihvatiti Lisabonski sporazum i da će on potkraj godine stupiti na snagu", rekla je Merkel obrativši se gostima i djelatnicima ugledna Humboldtova sveučilišta u Berlinu. Istaknula je kako je važno prihvatiti taj sporazum kako bi Europska unija nakon najnovijih proširenja učvrstila strukture i ojačala institucije što je, kako je naglasila Merkel, trenutačno potrebnije od brzih proširenja.

"Mi zapadnobalkanskim zemljama u svakom slučaju moramo ostaviti otvorenu europsku perspektivu", rekla je Merkel i naglasila da proširenja neće biti prije nego bude prihvaćen spomenuti sporazum i ojačaju europske strukture.

"To jest i ostaje jedno od načela njemačke europske politike", rekla je Merkel usprkos kritikama nekih europskih partnera njemačkih stajališta glede proširenja. Merkel i njezina Kršćansko-demokratska unija (CDU) koja bi, po sadašnjim pokazateljima, i nakon parlamentarnih izbora u rujnu mogla ostati na vlasti sljedeće četiri godine, u svom su programu za europske izbore prije nekoliko tjedana naglasili da se protive proširenju Europske unije, osim Hrvatske.

Merkel se u govoru usprotivila i ideji "Europe s dvjema brzinama" te davanju veće težine članicama EU-a koje su uvele euro.

"Ne podupiremo nikakve podjele unutar Europe", rekla je Merkel, ali je istodobno naglasila da Njemačku i Francusku još vidi kao "pokretačke snage" u Europi. "Još smo u situaciji u kojoj je zajednička njemačko-francuska inicijativa najbolje jamstvo da se Europa može složiti glede napretka", zaključila je Merkel.

Odbacila je optužbe nekih euroskeptičnih krugova po kojima Njemačka natprosječno mnogo uplaćuje u EU-ovu blagajnu.

"Istina je da svakog njemačkog građanina članstvo u EU stoji 236 eura na godinu, ali Njemačka isto tako natprosječno i dobiva od zajedničkog tržišta", rekla je Merkel.

Kancelarkin su govor u nekoliko navrata prekidali studenti prosvjedujući zbog teškog položaja visokog školstva te su tražili ukidanje školarina na njemačkim sveučilištima.