Zagađenje zraka pripomaže u porastu otpornosti na antibiotike što predstavlja značajnu prijetnju ljudskom zdravlju diljem svijeta, pokazala je nova globalna studija.
Analiza, u kojoj su korišteni podaci iz više od 100 zemalja u razdoblju od gotovo dva desetljeća, pokazuje da je povećano onečišćenje zraka povezano s porastom otpornosti na antibiotike, i to u svim zemljama i na svim kontinentima.
Analiza također sugerira da je ta povezanost samo ojačala tijekom vremena, pa je kako je raslo onečišćenja zraka, rasla i otpornosti na antibiotike, piše Guardian.
'Naša analiza predstavlja snažne dokaze da su sve veće razine onečišćenja zraka povezane s povećanim rizikom od otpornosti na antibiotike. Ova je analiza prva koja pokazuje kako zagađenje zraka utječe na otpornost na antibiotike na globalnoj razini', napisali su istraživači iz Kine i Ujedinjenog Kraljevstva. Njihova otkrića objavljena su u časopisu Lancet Planetary Health.
Otpornost na antibiotike jedna je od najbrže rastućih prijetnji globalnom zdravlju. Može utjecati na ljude bilo koje dobi u bilo kojoj zemlji i već sada prema procjenama ubija 1,3 milijuna ljudi godišnje.
Glavni razlozi otpornosti na antibiotike i dalje su zlouporaba i prekomjerna uporaba antibiotika koji se koriste za liječenje infekcija. Ali studija sugerira da se problem pogoršava sve većim razinama onečišćenja zraka.
Studija ne ulazi u detalje zašto bi to dvoje moglo biti povezano. Dokazi upućuju na to da čestice PM2.5 mogu sadržavati bakterije otporne na antibiotike i gene otpornosti, koji se mogu prenositi u okolišu i koje izravno mogu udisati ljudi, poručuju autori.
Onečišćenje zraka već je najveći pojedinačni ekološki rizik za javno zdravlje. Dugotrajna izloženost onečišćenju zraka povezana je s kroničnim stanjima kao što su bolesti srca, astma i rak pluća, čime se skraćuje životni vijek. Kratkotrajna izloženost visokim razinama onečišćenja može uzrokovati kašalj, teško disanje i napadaje astme te dovodi do povećanja broja posjeta bolnicama i liječnicima diljem svijeta.
Suzbijanje onečišćenja zraka moglo bi pomoći u smanjenju otpornosti na antibiotike, prema studiji. Također je navedeno da bi kontrola onečišćenja zraka mogla uvelike smanjiti smrtnost i ekonomske troškove koji proizlaze iz infekcija otpornih na antibiotike.
Nužne promjene u politici
'Otpornost na antibiotike i onečišćenje zraka su svaki za sebe među najvećim prijetnjama globalnom zdravlju. Do sada nismo imali jasnu sliku o mogućim vezama između to dvoje, ali ovaj rad sugerira da bi dobrobiti kontrole onečišćenja zraka mogle biti dvostruke: ne samo da će smanjiti štetne učinke loše kvalitete zraka, već bi također mogla igraju važnu ulogu u borbi protiv porasta i širenja bakterija otpornih na antibiotike', kazao je glavni autor studije, profesor Hong Chen sa Sveučilišta Zhejiang u Kini.
Iako je zrak prepoznat kao izravan put za širenje rezistencije na antibiotike, ograničeni su podaci o različitim putovima kojima se geni otporni na antibiotike prenose onečišćenjem zraka. Potencijalni putevi uključuju bolnice, farme i postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda koji emitiraju i šire čestice otporne na antibiotike zrakom, a zatim i na velike udaljenosti.
Do sada su postojali ograničeni podaci o tome koliki utjecaj onečišćenje zraka PM2.5, koje se sastoji od čestica 30 puta manjih od širine ljudske vlasi, ima na globalnu otpornost na antibiotike.
Izvori PM2.5 uključuju cestovni promet, industrijske procese i izgaranje ugljena i drva u kućanstvima. Podaci pokazuju da je 7,3 milijarde ljudi diljem svijeta izravno izloženo nesigurnim prosječnim godišnjim razinama PM2.5.
Autori su izradili opsežan skup podataka kako bi istražili je li PM2.5 ključni čimbenik koji pokreće globalnu otpornost na antibiotike, koristeći podatke za 116 zemalja od 2000. do 2018. Izvori podataka uključivali su Svjetsku zdravstvenu organizaciju, Europsku agenciju za okoliš i Svjetsku banku.
Nalazi pokazuju da otpornost na antibiotike raste s PM2,5, pri čemu je 10 posto povećanja onečišćenja zraka znači da otpornosti na antibiotike raste za 1,1 posto.
Veza između onečišćenja zraka i otpornosti na antibiotike rasla je tijekom vremena, a promjene u razinama PM2.5 dovele su do većeg povećanja otpornosti na antibiotike u novijim godinama. Analiza pokazuje da je otpornost na antibiotike koja je posljedica onečišćenja zraka bila povezana s 480.000 preuranjenih smrti u 2018.
Prema procjenama, ako ne dođe do promjena u sadašnjim politikama o onečišćenju zraka, do 2050. razine otpornosti na antibiotike diljem svijeta mogle povećati za 17 posto. Godišnji broj prijevremenih smrti povezanih s rezistencijom na antibiotike mogao bi porasti na oko 840.000 slučajeva.
Autori priznaju da studija možda nije savršena te da je nedostatak podataka u nekim zemljama možda utjecao na cjelokupnu analizu.
Studija je bila promatračka, tako da nije mogla dokazati uzrok i posljedicu. Buduća bi se istraživanja trebala usredotočiti na istraživanje temeljnog mehanizma utjecaja onečišćenja zraka na otpornost na antibiotike, poručili su autori.