Mnogima je sasvim normalno već kod prvih znakova obične prehlade posegnuti za antibiotikom, međutim prekomjerna potrošnja tih inače učinkovitih lijekova može imati vrlo ozbiljne nuspojave koje predstavljaju jednu od većih prijetnji globalnom zdravlju
Potrošnja antibiotika u svijetu dramatično se povećava iz godine u godinu, a kao opasna nuspojava javlja se i otpornost na te lijekove.
Kako prenosi Guardian, prema procjenama stručnjaka, upravo zbog posljedica infekcija koje se javljaju uslijed otpornosti na antibiotike godišnje umre više od pola milijuna ljudi, uključujući njih 50 tisuća u Europi i SAD-u.
Unatoč tome što stručnjaci potiču na oprezniju uporabu antibiotika, istraživanje međunarodnog tima znanstvenika pokazalo je kako je u periodu od 2000. do 2015. godine svjetska potrošnja lijekova porasla za čak 65 posto. Doduše, u 76 razvijenijih zemalja svijeta zabilježen je određeni napredak, no on je gotovo pa zanemariv kad se tome pribroje statistike iz siromašnijih zemalja.
Posebno problematične su nerazvijene i srednje razvijene zemlje, u kojima gospodarski rast podrazumijeva i lakši pristup lijekovima.
Niti Hrvatima nije neobično to da im liječnik za svaku sitnicu prepiše antibiotik. Doduše, studija koja je početkom ožujka objavljena u časopisu Acta Medica Croatica pokazala je da se potrošnja antibiotika u Hrvatskoj stabilizirala, no da još uvijek trošimo više tih lijekova nego sjevernoeuropske zemlje i to 'osobito s nepovoljnom strukturom potrošnje'.