Premda se položaj osumnjičenika i optuženika znatno poboljšava novim izmjenama Zakona o kaznenom postupku, sada se postavlja pitanje primjene zakona koji će uskoro imati čak tri verzije. Odvjetnik Anto Nobilo kaže da danas na hrvatskim sudovima imamo dva načina vođenja suđenja – po starom zakonu koji je vrijedio prije 2008. godine i po novom koji je pun protuustavnih grešaka. 'Ako sad uvedemo i treći način, imat ćemo tri zakona odjednom u upotrebi i time se stvara pravni kaos. Jednostavno nema nikakve strategije', upozorava Nobilo.

S obzirom da znamo da na hrvatskim sudovima postupci znaju trajati i puno više od 10 godina, kaos je u tom smislu izgledniji. Bi li u prevenciji moglo pomoći da se novi ZKP ipak primjenjuje i na stare postupke od 2008. godine do danas, Nobilo nije siguran: 'To ovisi o prijelaznim i završnim odredbama zakona, ali tu će biti onda još veći kaos jer će se suđenja početi voditi po novim pravilima, dok su istraga i početak suđenja bili vođeni po starim odredbama. Ako se po jednom zakonu započelo, onda bi se po njemu trebalo i dovršiti suđenje.' U svakom slučaju, moglo bi se dogoditi da se u jednom trenutku u Hrvatskoj sudi na tri različita načina i prema tri različita zakona i to će tada - rekli su nam i drugi pravni stručnjaci s Pravnog fakulteta u Zagrebu – biti iznimno teško.

Nobilo kaže da mu se na prvi pogled čini da Ministarstvo luta u pogledu ispravljanja zakona: 'Ne znamo što hoćemo. Ukidamo unakrsno ispitivanje svjedoka na suđenju, jer zaista se gubi efekt ako sudac mora diktirati sve u zapisnik, ali trebali smo onda promijeniti praksu diktiranja na koju sudac gubi dvije trećine rada u sudnici', kaže Nobilo i predlaže da se iskazi svjedoka snimaju ili da ga službenici zapisuju. 'Tako bismo očuvali unakrsno ispitivanje i ubrzali postupke za 60 posto. Ovako vraćamo stari sustav i to mi se ne sviđa', kaže Nobilo.

Podsjetimo, u unakrsnom ispitivanju tužitelji i odvjetnici najprije ispituju svjedoka, nakon čega sudac može postaviti pitanja ako ih ima. Sva ta pitanja i odgovore sudac mora vjerno izdiktirati u zapisnik. No, prema starom zakonu (prije 2008. godine) bez unakrsnog ispitivanja, sudac prvi ispituje svjedoke, a tek nakon njega tužitelji i odvjetnici. Nobilo kaže da to nije dobro jer sudac na početku nužno mora zauzeti neku stranu ili tezu.

Pohvalio je i najnovije izmjene koje se tiču sudske zaštite osumnjičenika u fazi kada se pokreće istraga. Kaže da je tužiteljstvo dosad moglo pokretati istragu na svoju ruku, a sada ponovno treba sudsku kontrolu. Odvjetnici ponovno u istrazi mogu ispitivati svjedoke zajedno s tužiteljima, a osumnjičenik će po novim pravilima opet imati pravo uvida u spis tužiteljstva tijekom istrage: 'Od prvog dana smo se bunili zbog apsurdne situacije u kojoj je tužitelj koristio pravo da vam da spis pa onda za 48 sati podigne optužnicu. Konkretno, to se dogodilo mom branjeniku Damiru Polančecu', kaže Nobilo.

Osnivanje Odjela za imovinske izvide u Državnom odvjetništvu Nobilo također smatra dobrim potezom: 'DORH-u nedostaju ekspertna znanja financijske struke, što se vidi u nizu slučajeva gospodarskog kriminala jer nemaju educirane ljude. Sada će bolje pratiti trag novca.'

Odvjetnik Ante Madunić kaže da će, prema onome što je vidio u medijima, ove izmjene uvelike poboljšati poziciju okrivljenika u postupku: 'Još to nije idealno, ali je puno, puno bolje. Čak se uvodi i žalba protiv naloga za otvaranje istrage te se jača kontrola suda', rekao je odvjetnik.

Ono što bi Madunić još promijenio je način odabir sudskih vještaka: 'Ja bih još sugerirao da vještake određuje sudac istrage s obzirom da je on nepristrana osoba, a USKOK i tužiteljstvo su samo stranke u postupku, ali trenutno imaju veliki utjecaj na imenovanje vještaka', ističe Madunić.

Inače, radnu skupinu za izmjenu Zakona o kaznenom postupku vodila je profesorica na Pravnom fakultetu u Zagrebu Zlata Đurđević. U znanstvenom članku posvećenom upravo radu na tim izmjenama navela je da je skupina od 16 stručnjaka radila od 8. veljače do 20. lipnja 2013. godine. U tom razdoblju imali su 28 cjelodnevnih sastanaka, a raspustio ih je ministar pravosuđa Orsat Miljenić prije izrade konačnih odredbi.

Ministrovo obrazloženje za raspuštanje, navodi Đurđević, bilo je utemeljeno na namjeri da se nacrt javno objavi do 15. srpnja. Zato je nastavak rada na zakonskom tekstu preuzelo Ministarstvo pravosuđa. Radna skupina tako nije stigla razmotriti mogućnost oduzimanja imovinske koristi optuženiku još tijekom kaznenog postupka i još neke druge vrlo bitne stavke

Đurđević je u članku istaknula važnost dosljedne i temeljite izrade Zakona o kaznenom postupku jer je on 'sistemski zakon koji se odlikuje izrazitom unutarnjom povezanošću i interakcijom svojih odredaba i u kojem poput unutarnjeg mehanizma sata pomicanje jednog zupca u utor dovodi do obrtanja mnogih vidljivih, ali i skrivenih kotačića i opruga'.

Radna skupina izradila je kotačiće i opruge povezala ih ali oni nisu proradili, trebalo ih je još ispolirati, staviti u odgovarajuće utore i naviti. Nažalost, taj je proces naprasno prekinut. Pri tome treba izraziti vjerovanje da u ovom međuprostoru, između rada radne skupine i objave nacrta Ministarstva, neće doći do ugradnje propusnih ventila kojima će se omogućiti zaobilaženje procesnih formi i garancija', navodi Đurđević u zaključku i naglašava da cilj zakona treba biti zaustaviti daljnje tektonske potrese u kaznenom postupku, stvoriti stabilnije i trajnije kaznenoprocesne forme i tako zaustaviti ovo zakonodavno nevrijeme u kojem se našlo hrvatsko kazneno pravosuđe u zadnjem desetljeću'.