'Time je propao i zadnji u nizu pokušaja ministrice Blaženke Divjak i čelnikâ Nezavisnoga sindikata znanosti i visokoga obrazovanja – Vilima Ribića, Igora Radeke, Vesnice Garašić i Ane Petošić – da onemoguće reformu Hrvatskih studija i spriječe njezino dovršenje uspostavom Fakulteta hrvatskih studija', poručio je Pavo Barišić.

Bivši ministar postavlja pitanje krajnje nakane i pokretačkoga interesa koji stoje iza, kako kaže, kontinuirana osporavanja i ometanja reforme Hrvatskih studija, a posebice neobične sprege državnoga resora i sindikalne organizacije koja se još jednom potvrdila u trenutku donošenja odluke Senata Sveučilišta u Zagrebu o osnivanju Fakulteta 10. prosinca 2019.

'Valja imati u vidu da je posljedica pokretanja žalbenoga postupka na upis Fakulteta hrvatskih studija u sudski registar trebala biti da, brisanjem Fakulteta iz sudskoga registra, njegovi zaposlenici završe na ulici, a studenti izgube pravo na studiranje. To je eksplicitno potvrdila Ivana Bulešić, načelnica Samostalnoga sektora za pravne poslove u Ministarstvu znanosti i obrazovanja, na sastanku s izaslanstvom Fakulteta hrvatskih studija održanom u Ministarstvu 16. siječnja 2020. Pitanje je krije li se u pokretačkom interesu ideološki zazor prema institucionalnoj reformi koja je, među ostalim, obnovila izvorne zadaće Hrvatskih studija u odnosu na održanje i razvijanje nacionalnoga i kulturnoga identiteta', napisao je Barišić.

Dekan potom konstatira da je Ministarstvo u ovom postupku angažiralo DORH, što po njemu implicira nezakonitost postupanja osnivača i novoga Fakulteta.

'No, sudski je pravorijek iznio na vidjelo nezakonitost rada ministrice znanosti i obrazovanja koja, između ostaloga, već više od dvadeset mjeseci odbija izdati potvrdu o pozitivnoj akreditacijskoj preporuci. Njezino postupanje prema najmlađemu fakultetu u zemlji, u momentu kada mu je bila dužna pružiti resornu potporu, začudan je primjer opstrukcije i progona. Nečuveno je da državni dužnosnici i službenici nadležnoga ministarstva nastoje onemogućiti osnivanje samostalnoga visokoga učilišta nacionalnih studija. U nekoj drugoj državi to bi bilo nezamislivo', navodi Barišić.

Dodaje da u sklopu mnogobrojnih sudskih postupaka vezanih uz reformu Hrvatskih studija Sindikat u svoju korist nije dobio ni jedan, dok je protiv njegovih zahtjeva doneseno 27 sudskih odluka. Među njima se osobito ističe presuda o nezakonitosti štrajka na Hrvatskim studijima koja je potvrđena na tri žalbene instancije, na Vrhovnom sudu, na Ustavnom sudu te na Europskom sudu za ljudska prava.

'Bolno stanje pravosudnoga salda Nezavisni sindikat ublažava dogmom prema kojoj se sudovi koji donose nepovoljne presude automatski osuđuju za nestručnost i korupciju. A o stručnim kompetencijama pravnih timova Ministarstva i Nezavisnoga sindikata znanosti i visokoga obrazovanja, koji su iz koraka u korak ometali provođenje reforme Hrvatskih studija, dovoljno govori činjenica da su se u pobijanju upisa Fakulteta hrvatskih studija u sudski registar pozvali na zakonske odredbe koje u vrijeme podnošenja prijave nisu bile na snazi', rezonira Barišić.

Rješenje Visokoga trgovačkoga suda, ističe bivši ministar, uklonilo je napokon i posljednji prigovor na zakonitost osnivanja Fakulteta hrvatskih studija.

'To je radosna vijest kako za studente i nastavnike tako i za brojne podupiratelje i zagovornike ove jedinstvene visokoškolske ustanove koja je posvećena nastavi i proučavanju hrvatske kulture, društva i identiteta. Fakultet hrvatskih studija promiče i njeguje poučavanje i istraživanje kulturoloških, humanističkih i društvenih tema vezanih uz Republiku Hrvatsku, hrvatski narod i iseljeništvo te pitanja nacionalnoga, regionalnoga i europskoga identiteta. Valja se nadati da će, nakon ove sudske potvrde o zakonitosti osnutka ustanove, Fakultet hrvatskih studija neometano ostvarivati svoju misiju i razvijati dragocjene sveučilišne djelatnosti u europskom prostoru visoke naobrazbe i znanosti', zaključio je Barišić.