Francusko ustavno vijeće potvrdilo je u petak mirovinsku reformu predsjednika Emmanuela Macrona kojom se dobna granica umirovljenja podiže sa 62 na 64 godine čemu se već tri mjeseca građani diljem zemlje odupiru prosvjedima i obećavaju da neće stati. Le Monde javlja da se večeras prosvjeduje u Parizu, Nantesu, Lyonu, Toulouseu, Marseilleu, Strasbourgu... .
Vijeće je potvrdilo valjanost reforme uz tek manje zamjerke što je veliko olakšanje za Macrona i njegovu vladu suočenu sa žestokim otporom nezadovoljnih Francuza. Potezi vlade u skladu su s ustavom, presudilo je Vijeće i odobrilo podizanje dobne granice za umirovljenje uz tek manje mjere koje bi trebale izmijenjene u pogledu zapošljavanja starijih radnika.
Macron i njegova vlada nadaju se da će ta odluka obeshrabriti prosvjede francuskih sindikata koji su povremeno postajali nasilni.
"Zemlja mora nastaviti napredovati, raditi, suočiti se s izazovima koji su pred nama", rekao je ranije Macron. On je ranije tijekom dana tijekom posjetio Notre Dame, implicirajući da se neće povući unatoč uličnim prosvjedima.
U Parizu je naoružana interventna policija u pripravnosti blizu strogo čuvane zgrade Ustavnog vijeća. Na toj lokaciji zabranjeni su ulični prosvjedi do subote ujutro, a zatvorene su i neke stanice metroa. Postavljeni su posebni sigurnosni paravani, visoki tri metra. Policija očekuje do 10.000 prosvjednika u glavnom gradu nakon presude, rekao je izvor za agenciju France-Presse.
Stotine studenata i srednjoškolaca okupilo se na prosvjedu u blizini pariške Gare Saint-Lazare u ranim poslijepodnevnim satima.
Sindikalisti i prosvjednici okupili su se u blizini pariške Gradske vijećnice uz transparente s porukama poput "Štrajkovi se nastavljaju sve do povlačenja reforme".
Vlada je najavila da će reforma stupiti na snagu 1. rujna, kako je i planirala. No tvrdi sindikati i oporba upozorili su da neće pokleknuti i pozvali Macrona da ne potpiše zakon.
"Borba se nastavlja", najavio je čelnik tvrde ljevice Jean-Luc Melenchon.
Ustavno vijeće odbacilo je prijedlog oporbe o raspisivanju referenduma o mirovinskoj reformi. Oporba je zatražila još jedan referendum o kojem bi Vijeće trebalo odlučiti početkom svibnja.
Politički analitičari ocjenjuju da bi široki val nezadovoljstva vladinom mirovinsko reformom mogao imati dugoročne posljedice, uključivo jačanje krajnje desnice.
vezane vijesti
Čelnik Stranke komunista Fabien Roussel pozvao je vladu "da ne donese" taj zakon. "Bojim se društvene erupcije, bojim se da će eksplozije"; upozorio je
"Ako potpiše zakon predsjednik više neće moći vladati zemljom", rekla je čelnica stranke radikalne ljevice LFI Mathilde Panot. "Mobilizacija se nastavlja više nego ikada prije i nećemo dopustiti da ova reforma ide svojim putem", rekla je.
Prosvjedi koji su od siječnja okupljali stotine tisuća ljudi posustali su u zadnje vrijeme.
Nasuprot ljevici, čelnik tradicionalne stranke desnice Eric Ciotti pozvao je "sve političke snage" da "prihvate" odluku.
Čelnica krajnje desnice Marine Le Pen napisala je na Twitteru da "politička sudbina mirovinske reforme nije zapečaćena" i pozvala birače da podrže one koji se tomu protive na sljedećim izborima kako bi je oni ukinuli.
