Europski sud za ljudska prava (ESLJP) odbacio je zahtjev članova obitelji Gucić koji su sudu prigovorili da im nije dana mogućnost braniti svoje interese i sudjelovati u kaznenom postupku u kojem im je kao trećim osobama oduzeto oko 130 tisuća eura protupravno stečene imovinske koristi
Ured zastupnika RH pred ESLJP-om izvijestio je da su u predmetu Gucić i drugi protiv Hrvatske podnositelji zahtjeva Tonina Gucić, Cicilija Gečević i Ante Gucić.
Ured zastupnika je podsjetio da je srodnik podnositelja zahtjeva na osječkom Županijskom sudu proglašen krivim za zlouporabu povjerenja u gospodarskom poslovanju te da je presudom utvrđeno da su podnositelji pribavili protupravnu imovinsku korist stekavši dionice bez plaćanja, koje su kasnije prodali po nominalnoj vrijednosti te je naloženo oduzimanje imovinske koristi.
vezane vijesti
Ured zastupnika dodaje kako je Vrhovni sud smatrao da su podnositelji kao zainteresirane osobe imali pravo podnijeti žalbe samo protiv dijela presude koji se odnosi na odluku o oduzimanju imovinske koristi, ali ne i na dio koji se odnosi na činjenično stanje i primjenu blažeg zakona.
Podnositelji su zatim, nadodaje Ured, podnijeli ustavnu tužbu prigovarajući tome što Vrhovni sud nije u cijelosti ispitao njihove žalbe. Ustavni sud je proglasio njihove ustavne tužbe nedopuštenima jer nisu otvarale bilo kakvo ustavnopravno pitanje.
ESLJP je naveo da osobama čija se imovina oduzima, formalno treba dati status stranke u postupku u kojem se oduzimanje nalaže, ali je 'de facto' dovoljno pružiti im razumnu i dostatnu priliku da na odgovarajući način zaštite svoje interese.
Primijetio je da su prema odredbama Zakona o oduzimanju imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom i prekršajem, i optuženik i osoba od koje se imovinska korist oduzima imali status stranke u postupku, a odredbama Zakona o kaznenom postupku propisano je da je "teška povreda prava na pravično suđenje" jedan od žalbenih razloga.
Imajući u vidu da su podnositelji mogli prigovore koje su iznijeli pred ESLJP-om iznijeti u žalbenom postupku, ESLJP je prihvatio argumentaciju zastupnice RH o tome da podnositelji zahtjeva nisu pravilno iscrpili domaća pravna sredstva. Stoga je ESLJP zahtjeve podnositelja odbacio kao nedopuštene, a sudska odluka je konačna, ističe Ured zastupnika u priopćenju.
Riječ je o slučaju u kojem se Borisa Ostoića kao predsjednika Uprave Slavonija osiguranja i Zvonimira Gucića kao direktora tvrtke G-Šport teretilo da su u ožujku 1999. na zahtjev Josipa Gucića proveli fiktivnu dokapitalizaciju Slavonija osiguranja radi pribavljanja protupravne imovinske koristi Tonini Gucić, Anti Gucić, Ciciliji Gečević i Zvonimiru Guciću.
