Sudan se nalazi u nestabilnoj regiji koja graniči s Crvenim morem, regijom Sahel i Rogom Afrike. Strateški položaj i poljoprivredno bogatstvo uvukli su zemlju u regionalne igre moći, što komplicira izglede za uspješnu tranziciju na civilnu vladu. Sukobi su izbili usred nesmiljene borbe za vlast između dviju glavnih frakcija sudanskog vojnog režima.

Sudanske oružane snage uglavnom su lojalne generalu Abdelu Fatahu al Burhanu, de facto vladaru zemlje, dok paravojne jedinice Snaga za brzu podršku (RSF), koalicija naoružanih milicija, slijede bivšeg ratnog zapovjednika, generala Mohameda Hamdana Dagala, poznatog kao Hemedti.

Borba za vlast ima svoje korijene u godinama prije pobune stanovništva iz 2019., kojom je svrgnut dugogodišnji diktator Omar al Bašir, a on je izgradio moćne sigurnosne snage koje je namjerno postavio jedne nasuprot drugih. Nakon rušenja Baširova režima uspostavljena je tranzicijska vlast koja je trebala otvoriti put prema uspostavi civilne vladavine u zemlji.

Napori da se prijeđe na demokratsku civilnu vladu očekivano su propali zbog nevoljkosti vojnih elemenata da ispuste vlast iz ruku pa se konačni obračun između vođa glavnih vojnih komponenti činio neizbježnim. Diplomati u Kartumu početkom 2022. upozorili su da strahuju od izbijanja nasilja, piše The Guardian. Posljednjih tjedana napetosti su dodatno porasle.

RSF je osnovao Bašir kako bi slomio pobunu u provinciji Darfur, započetu prije više od 20 godina zbog političke i ekonomske marginalizacije lokalnog stanovništva od sudanske središnje vlade. RSF je bio poznat pod imenom Janjaweed. Pripadnici te milicije smatraju se odgovornima za brojne zločine.

Bašir je 2013. godine transformirao Janjaweed u poluorganiziranu paravojnu silu i njihovim vođama dao vojne činove prije nego što ih je rasporedio da slome pobunu u Južnom Darfuru, a zatim ih je poslao da se bore u ratu u Jemenu, kasnije i u Libiji.

RSF, predvođen Hemedtijem, i regularne vojne snage pod Burhanom surađivali su prilikom svrgavanja Bašira 2019. godine. RSF je tada rastjerao mirni prosvjed održan ispred vojnog stožera u Kartumu, ubivši stotine ljudi i silovavši desetke drugih.

Dogovor o podjeli vlasti s civilima koji su predvodili prosvjede protiv Bašira, što je trebalo dovesti do tranzicije prema demokratskoj vladi, prekinut je državnim udarom u listopadu 2021., kada je s vlasti uklonjen civilni premijer Abdala Hamdok.

General Burhan vratio je vojsku na čelo, ali vojni vrh suočio se s tjednim prosvjedima, ponovnom izolacijom i produbljivanjem gospodarskih problema. Hemedti je potom zaokružio plan za novu tranziciju, izvlačeći napetosti s Burhanom na površinu.

Hemedti posjeduje ogromno bogatstvo stečeno izvozom zlata iz ilegalnih rudnika i zapovijeda desecima tisuća veterana prekaljenih u bitkama. Dugo je bio nezadovoljan položajem službenog zamjenika u sudanskom vladajućem tranzicijskom vijeću, piše The Guardian.

Središnji uzrok napetosti što se protežu sve od narodnog ustanka zahtjev je za civilnim nadzorom nad vojskom i integracijom RSF-a u regularne oružane snage. Civili su također pozvali na predaju unosnih vojnih posjeda u poljoprivredi, trgovini i drugim industrijama, ključnog izvora moći za vojsku koja je svoje akcije često prepuštala regionalnim milicijama.

Još jedna sporna točka je potraga za pravdom zbog navoda o ratnim zločinima vojske i njenih saveznika u sukobu u Darfuru od 2003. Međunarodni kazneni sud traži suđenja Baširu i drugim sudanskim osumnjičenicima.

Također se traži pravda zbog ubojstava prodemokratskih prosvjednika u lipnju 2019., u koja su upletene vojne snage. Aktiviste i civilne skupine razljutilo je kašnjenje službene istrage. Osim toga, žele pravdu za najmanje 125 ljudi koje su u prosvjedima ubile snage sigurnosti od državnog udara 2021. godine.

Sjevernoafrička država nekada je bila najveća nacija na kontinentu, a raskolila se 2011., nakon što su ljudi na jugu glasali za vlastitu državu, a vlada je dala svoj blagoslov Južnom Sudanu - u kojem žive uglavnom kršćani i animisti koji su se desetljećima borili protiv vladavine arapskog muslimanskog sjevera.

Dugotrajna pitanja oko raspodjele zajedničkih prihoda od nafte i demarkacije granica nastavila su stvarati napetosti između dviju država sljednica.

Sudan je dugo opterećen nasiljem. Dvije runde građanskog rata između sjevera i juga koštale su života 1,5 milijuna ljudi, a stalni sukob u zapadnoj regiji Darfur protjerao je dva milijuna stanovnika iz njihovih domova i ubio ih više od 200.000. Najnovije nasilje proizlazi iz razdora između dvojice vojnika.

Nekoliko sudanskih susjeda – uključujući Etiopiju, Čad i Južni Sudan – bilo je pogođeno političkim preokretima i sukobima, a odnos Sudana s Etiopijom posebno je napet zbog niza pitanja, uključujući sporna poljoprivredna zemljišta duž njihove granice.

Glavne geopolitičke dimenzije također su u igri, s Rusijom, SAD-om, Saudijskom Arabijom, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i drugim silama koje se bore za utjecaj u Sudanu.

Saudijci i UAE vidjeli su sudansku tranziciju kao priliku za suzbijanje islamističkog utjecaja u regiji. Sa SAD-om i Britanijom tvore Kvad, koji je sponzorirao posredovanje u Sudanu s UN-om i Afričkom unijom. Zapadne sile strahuju i od potencijalnog otvaranja ruske baze na Crvenom moru, za što su sudanski vojni čelnici izrazili otvorenost.