Vladina tijela koja moraju smanjiti svoje troškove i zgrnuti 800 milijuna kuna do kraja godine su, logično, najveća ministarstva: unutarnjih poslova, pravosuđa, obrane, znanosti i obrazovanja te zdravlja.

Ministar pravosuđa Orsat Miljenić ima zadatak uštedjeti oko 100 milijuna kuna kako bi se uklopio u predviđeni državni proračun, a to može učiniti samo na plaćama zaposlenih u pravosudnim institucijama. Kako doznajemo iz izvora bliskog ministru Miljeniću, rezat će se na dodacima na plaću za složenost posla nekim uskočkim sucima i predsjednicima visokih sudova, a smanjit će se i prekovremeni sati i dežurstva.

Kako bi smanjili troškove, Ministarstvo pravosuđa će smanjiti 'odvjetničku nagradu' za branitelje po službenoj dužnosti, i to na način da će odvjetnicima plaćati 30 posto od odvjetničke tarife umjesto dosadašnjih 50 posto. Osim toga, ministarstvo i sva pravosudna tijela (sudovi i državna odvjetništva) imaju zadatak preispitati odnose s oko tisuću ljudi zaposlenih na određeno vrijeme: 'Pravosudna tijela moraju do kraja godine preispitati tko je od ljudi angažiranih na određeno vrijeme doista neophodan za nesmetani rad, a tko može otići.'

Tvrde da su do sada već uštedjeli na brojnim materijalnim stavkama, ali da su ih u nepovoljan položaj bacili nepredvidivi troškovi koji su naslijeđeni od prošle vlasti. To su, primjerice, troškovi vještačenja, odvjetnički troškovi za obranu po službenoj dužnosti u kaznenim predmetima i građanskim parnicama, a u kojima trošak snosi gubitnička strana. 'Ti troškovi se naplaćuju po pravomoćnosti presude tako da imamo dosta takvih zaostataka po pitanju intelektualnih usluga koje su za proračun najkritičnije', rekao nam je izvor iz Ministarstva.

Dok se u Ministarstvu pravosuđa nadaju da će uštedjeti 100 milijuna kuna, ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić treba u četiri mjeseca uštedjeti čak 300 milijuna kuna. Jedna od prepreka za ostvarenje toga cilja je odredba u Zakonu o policiji da se svakom zaposleniku koji odlazi u mirovinu isplati deset plaća: 'Ne možemo reći da je ova odredba postala upitna, ali će se o njoj definitivno voditi razgovori, jer nemamo dovoljno novca', rekao nam je izvor blizak ministru Ostojiću.

Ostojić, kako doznajemo, već pokušava uštedjeti na putnim troškovima policijskih načelnika tako što održava sastanke s njima putem videolinka pa da ne moraju putovati u Ministarstvo u Zagreb. Uštedjet će i na prekovremenim satima policajaca kojima nije prijeko potrebno da ostanu dulje na poslu, a u tijeku je i pilot-projekt kojim policija na licu mjesta naplaćuje kazne prekršiteljima.

'U pedesetak policijskih vozila i plovila imamo POS uređaje preko kojih možemo naplatiti prometnu kaznu putem kartice, tako da stranci koji uza se nemaju gotovinu mogu odmah pomiriti račun i nastaviti putovanje', rekao nam je izvor u MUP-u pojašnjavajući da je za policiju prilično velik trošak često voziti strance do bankomata ili mjenjačnice kada uza se nemaju gotovinu. Poseban je trošak privoditi osobe na plovilima kada moraju platiti kaznu, tako da će kartična naplata uvelike pomoći. 'Očekujemo da će u skorijoj budućnosti svaka policijska ophodnja imati sa sobom POS uređaje kakva je praksa i u zemljama Europske unije', rekli su nam u MUP-u.

Kako će ulaskom u Europsku uniju policija imati puno više posla čuvajući schengenske granice, brojni će policajci koji rade na aerodromima biti zamijenjeni zaštitarima s posebnim licencama za rad na graničnim prijelazima. Policajci će, kako i u većini zapadnih zemalja EU, i dalje biti u zračnim lukama samo u manjem broju te će služiti kao nadzor zaštitarima koji će preuzeti posao pregleda putnika i njihove prtljage. No sistematizacija u zračnim lukama još nije mijenjana, tako da je ovo tek dugoročni projekt na kojem se radi.