S obzirom na to da se digitalna tehnologija razvila u okvirima (zapadnjačke) liberalne misli, utrla je put liberalnoj demokraciji, a cijeli svijet sažela u ono što je Marshall McLuhan još 60-ih godina nazvao globalnim selom. To nas navodi na pretpostavku da emancipacijske (zapadno-kapitalističke) vrijednosti kapilarno, putem 'starih i novih' medija, a posebice kroz popularnu kulturu, mijenjaju i vrijednosni sustav drugih i drugačijih kultura. No nova studija pokazuje da dolazi do sve veće divergencije vrijednosnog sustava među kulturama
Kakav je vaš stav o razvodu, kakav o pobačajima, homoseksualcima, transrodnima, eutanaziji? Treba li prilikom odgoja i obrazovanja djece staviti naglasak na poslušnost ili na neovisnost? Odgovori na ta pitanja u velikoj mjeri ovise o tome gdje živite i u kakvoj kulturi ste odrasli – jeste li iz bogate zapadne zemlje ili iz nekog drugog dijela svijeta.
Iako je globalno gledano stanovništvo postalo sve bogatije, razlike u emancipacijskim vrijednostima različitih kultura -posebice u samoaktualizaciji i toleranciji prema drugima – povećale su se, pokazalo je istraživanje objavljeno u časopisu Nature Communications.
vezane vijesti
Temeljno pitanje ove studije je hoće li individualističke zapadne vrijednosti prevladati diljem svijeta povećanjem modernizacije i gospodarskog prosperiteta, a kako zaključuju autori posljednjeg istraživanja provedenog u sklopu ove studije – neće.
Godinama znanstvenici pokušavaju utvrditi kako su se vrijednosti mijenjale u novijoj povijesti diljem svijeta. Neke kulture stavljaju naglasak na kolektivizam, neke na individualizam, neke na poslušnost i vjeru, neke na otvorenost i skepticizam.
'Razumijevanje ovih razlika glavni je cilj ovih istraživanja, s obzirom na to da društvene vrijednosti navigiraju i generiraju međunarodne sukobe, gospodarsku klimu i zakone', pišu autori istraživanja Joshua Conrad Jackson i Danila Medvedev, a evaluirali su odgovore iz programa World Values Survey, prikupljanih u 76 zemalja od 1981.
World Values Survey međunarodni je istraživački program u čijem su fokusu društvene, političke, ekonomske, religijske i kulturne vrijednosti ljudi širom svijeta. Komparativna je to društvena studija koja se provodi od 1980-ih svakih pet godina u 120 društava svijeta (ukupno 400.000 ljudi), s ciljem da ispita kakav su učinak tijekom vremena imali određeni vrijednosni sustavi i promjene na društveni, politički i ekonomski razvoj u različitim zemljama.
Globalizacija i imperijalizam zasigurno su doveli do asimilacije u mnogim kulturnim aspektima, ali nisu nužno imali utjecaja na kulturne vrijednosti, zaključuje ovaj autorski dvojac. Studija je ispitivala 40 različitih vrijednosti, od kojih se mnoge odnose na otvorenost, poslušnost i vjeru.
Istraživanje je pokazalo da ljudi u zemljama sa sličnim BDP-om općenito gledano imaju slične vrijednosti. Pritom je u zapadnim zemljama puno veći i vidljiviji utjecaj povećanja blagostanja na širenje emancipacijskih vrijednosti nego u, primjerice, azijskim i afričkim zemljama.
Tako se između 2000. i 2020. bogatstvo slično povećavalo u Hong Kongu i Kanadi, ali je prihvaćanje homoseksualnosti relativno brže raslo u Kanadi nego u Hong Kongu.
Sličan obrazac vidljiv je i na primjeru Australije i Pakistana. Dok su prije nekoliko desetljeća i Australci i Pakistanci razvod smatrali neprihvatljivim, njihovi su se stavovi o tome razvijali u suprotnim smjerovima unatoč povećanju prosperiteta u obje zemlje. Isto vrijedi za odgoj djece – dok jedni i dalje žele odgojiti poslušnu djecu, drugi naglasak sada stavljaju na njihovu neovisnost.
Jackson i Medvedev zaključuju i da su u Aziji, Africi te na Bliskom istoku sve negativniji stavovi prema zapadnim državama – iako napominju da je potrebno dodatno istražiti vrijednosnu poveznicu tih kultura.
Ipak, pojedini znanstvenici smatraju da podaci prikupljeni anketom ne odražavaju vrijednosti ljudi, koliko stavove, mišljenja i ponašanje. Druga kritika ovog istraživanja je to što autori nisu uzeli u obzir da se općenito gledano – osim u nekim određenim pitanjima – sve zemlja svijeta razvijaju u smjeru emancipacijskih vrijednosti.
Politolog Christian Welzel s njemačkog Instituta političkih znanosti u Lüneburgu i potpredsjednik World Values Survey Associationa rekao je za Science Media Center (SMC) da su autori preuveličali drastičnost vrijednosnih razlika.
Kako kaže, do divergencije u vrijednostima dolazi samo zato što se različite svjetske kulture kreću različitim brzinama, stoga se i nalaze na različitim točkama svog razvoja. Dodaje i da se iz svih tih podataka nikako ne može zaključiti da se svjetske kulture kreću u suprotnim smjerovima.
