Takvim tvrdnjama u prilog idu i nedavni skandal oko nezakonitog izbora Slavice Banić za ustavnu sutkinju te rodbinski, politički i drugi interesni kriteriji kojima se povodi Državno sudbeno vijeće (DSV) prilikom izbora sudaca nižih sudova.

'Konstanta izbora sudaca na bilo koju poziciju u pravosuđu i sudstvu jest netransparentnost. Na temelju dosadašnjih izbora nejasno je što je u određenom trenutku bilo presudno za odabir nekog suca i sutkinje', kaže Neven Cirkveni, zagrebački odvjetnik, doktor pravnih znanosti te jedan od najboljih stručnjaka za teme korupcije i pranja novca.

Ogorčen tzv. genetski motiviranom kadrovskom politikom pri imenovanju sutkinjom Ive Lovrin, kćeri bivše ministrice pravosuđa, Cirkveni je krajem siječnja uputio oštar dopis članovima DSV-a zahtijevajući da obznane kriterije prema kojima biraju suce. Umjesto kriterija iz DSV-a su nonšalantno poručili da se u slučaju Lovrin, kao i u prošlim, a i budućim slučajevima nisu i neće rukovoditi razlozima izvan onih propisanih zakonom.

'Sluganstvo jednog broja članova DSV-a drugim granama vlasti iz nedavne prošlosti, kao i višegodišnje udovoljavanje rodbinsko-rođačkim spregama te političkim i drugim interesima, doveli su do duboke devastacije hrvatskoga pravosuđa', istaknuo je Cirkveni

'Izborom članova DSV-a petrificirali smo loše stanje u pravosuđu: oni se samo reproduciraju, a popuštaju samo pod vanjskim pritiskom, unutarnje politike ili Europske unije. Bez radikalnih rezova ništa se ne može promijeniti. Pitanje je samo ima li ministar Ivan Šimonović tu snagu i odriješene ruke', smatra odvjetnik Krunislav Olujić, bivši predsjednik Vrhovnog suda.

Ako netko od kandidiranih sudaca smatra da je zahvaljujući svojoj naobrazbi, znanju i iskustvu bolji od kandidata kojeg je DSV izabrao, može se žaliti Ustavnom sudu, no to nije garancija da će ta sudska instanca zaštititi njegova prava. Čak ni u situacijama kada kandidat čijem se imenovanju prigovara ne udovoljava zakonski propisanim uvjetima.

Ustavni sud je prije godinu i pol potvrdio odluku DSV-a da se između 16 kandidata za Općinski sud u Vrbovcu imenuje sedamnaesta osoba, koja nije zadovoljila propisane zakonske norme.

Iako je Ministarstvo pravosuđa DSV-u dostavilo popis kandidata s kojeg je izbrisalo Ljiljanu Košić jer nije ispunjavala uvjete za sutkinju te Branislava Vukojevića zbog nepotpune dokumentacije, sutkinjom je imenovana upravo Ljiljana Košić!

Problem je u tome što je DSV Ljiljani Košić rad na mjestu asistentice na fakultetu priznao kao da je bila nastavnica. Kandidati koji su zbog nje otpali, a ispunjavali su uvjete za suca, obratili su se Upravnom sudu i tražili poništavanje natječaja.

Pozivajući se na Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju sud je uvažio zahtjev, poništio natječaj i naredio DSV-u da u roku od 30 dana ponovi izbor.

DSV, međutim, nije ponovio natječaj, nego je Košić podnijela ustavnu tužbu i pobijedila. Ustavni sud je presudio u njezinu korist, uz obrazloženje da pojam 'nastavnika treba tumačiti šire nego što to kaže Zakon'.

'Ako ustavni suci u slučaju Slavice Banić odluče poništiti odluku Upravnog suda, koji je zaključio da je njezin izbor nezakonit jer ne ispunjava uvjete propisane Ustavnim zakonom o Ustavnom sudu, time će biti nanesena nepopravljiva šteta ugledu te visoke institucije', smatra Olujić.

Ustavni suci nedavno su se izjašnjavali treba li privremeno odgoditi izvršenje odluke Upravnog suda o nezakonitom izboru Banićeve u Ustavni sud do razrješenja njezine ustavne tužbe.

Od 12 ustavnih sudaca (trinaesta sporna sutkinja je bila izuzeta od glasanja, jer se odlučivalo o njezinom slučaju) osmero je glasovalo za privremenu odgodu izvršenja presude Upravnog suda, dok je četvero smatralo da Banić mora odmah napustiti sud. Za njezin odlazak su, prema medijskim napisima, glasovali Snježana Bagić, bivša državna tajnica u Ministarstvu pravosuđa, te troje ustavnih sudaca kojima u travnju istječe mandat: Agata Račan, Mario Kos i Željko Potočnjak

Pravosudni kuloari smatraju da je upravo to izjašnjavanje sudaca o privremenoj suspenziji odluke Upravnog suda bilo zapravo generalna proba za kasnije glasovanje po Banićkinoj ustavnoj tužbi.

'Nezahvalno je prognozirati hoće li Ustavni sud stati na stranu Slavice Banić ili Mirjane Juričić, koja se žalila Upravnom sudu zbog nezakonitog izbora Banićeve. Smatram da će na koncu jedna od njih pravnu zadovoljštinu tražiti pred Europskim sudom za ljudska prava, kao što sam i osobo učinio kad sam shvatio da Ustavni sud nije zaštitio moja ljudska prava po pitanju žalbe na odluku o razrješenju s funkcije predsjednika Vrhovnog suda', pojašnjava Olujić.

Osim što je poništio odluku Ustavnog suda, Europski je sud prozvao Ustavni jer je čak šest i pol godina razmatrao, a poslije odbio Olujićevu žalbu. Pravni proces je predugo trajao da bi suđenje bilo pravično.

Ustavni sud je u prosincu 2004. odbio Olujićevu tužbu na odluku DSV-a kojom je 1997. razriješen dužnosti suca i predsjednika Vrhovnog suda.

'Presuda iz Strasbourga za mene predstavlja moralnu, ljudsku, političku i pravnu zadovoljštinu. Ovo je istodobno i velika pljuska DSV-u, Županijskom domu Sabora, Ustavnom sudu te politici Franje Tuđmana koju su provodili Vladimir Šeks i Ivić Pašalić', rekao je Olujić.

Izrazio je ogorčenje Ustavnim sudom jer je njegovu tužbu šest i pol godina držao u ladici. Smatra da se u njegovom predmetu odlučivao prema nahođenju dijela ustavnih sudaca, a ne prema poslovniku i zakonu kojima je propisan rad te institucije.

'Ustavni sud, nažalost, ne donosi samo ustavno-sudske odluke nego i one politički motivirane, koje nemaju zakonsko uporište. To je rezultat dosljednog nepoštivanja ustavnih i zakonskih odredbi pri odabiru dijela ustavnih sudaca', ocijenio je Olujić.

Objašnjava da je takva loša praksa utemeljena na političkom dogovoru između parlamentarnih stranaka, prema kojemu stranke sukladno svojim mandatima u Saboru predlažu i biraju ustavne suce.

'Oporba je shvatila da ako već ne može utjecati da Sabor poštuje Ustav i zakon, da je bolje da proguraju neke kandidate u Ustavni sud, nego da se dogodi potpuna dominacija HDZ-a', tvrdi Olujić

Politički dogovor pozicije i opozicije prilikom odabira sudaca Ustavnog suda najbolje je došao do izražaja 1999. kada je ustavnom sutkinjom postala današnja predsjednica Jasna Omejec. Kao rezultat tajnog političkog 'deala' u Ustavni sud je prije deset godina imenovano šest HDZ-ovih kandidata, među kojima je bio i kompromitirani Vice Vukojević te dvoje opozicijskih kandidata, spomenuta Omejec i Ivan Matija. Ustavno-političke pregovore predvodila su trojica Osječana: Mate Arlović, Zlatko Kramarić i neizbježni Vladimir Šeks, koji i danas arbitrira oko izbora ustavnih sudaca.

Upravo zbog presudnog utjecaja politike na izbor sudaca nije neutemeljena bojazan da će institucija u koju su prema političkom ključu birani ustavni suci glasati za kolegicu (Banić) koja je mimo zakona, zahvaljujući politici, dospjela u instituciju čuvaricu ustavnog i pravnog poretka ove države.