Šeik Yusuf al-Qaradawi, utjecajni sunitski svećenik koji je protjeran iz Sjedinjenih Američkih Država i Velike Britanije zbog podržavanja nasilja protiv Izraela i američkih snaga u Iraku, održao je svoju prvu javnu propovijed u 50 godina u petak u Egiptu. Yusuf al-Qaradawi smatra se snažnim glasom u formiranju nove egipatske države nakon ustanaka kojim je srušen predsjednik Hosni Mubarak, piše New York Times
Šeik Yusuf al-Qaradawi, popularni televizijski klerik čiji program prati nekoliko desetaka milijuna gledatelja diljem svijeta, obratio se jučer ushićenim Egipćanima koji su se okupili na trgu Tahrir gdje su slavili ustanak i odali čast onima koji su umrli.
'Ne borite se protiv povijesti, arapski svijet se promijenio', povikivao je al-Qaradawi i pozivao muslimane i kopte na jedinstvo i zajedničku molitvu.
Al-Qaradawi ima snažan utjecaj na Egipćane. Ovo je bila njegova prva propovijed u Egiptu nakon 1961. godine kada je pobjegao u Katar. Kao intelektualna inspiracija Muslimanskog bratstva, šeik je u Egiptu bio tri puta u zatvoru, a većinu svoga života proveo je u inozemstvu.
Za Zapad on predstavlja potencijalnu opasnost novom Egiptu. Naime, oštro je osudio napade 11. rujna, ali je podržao bombaški napad protiv Izraela i američkih snaga u Iraku, piše NYT.
No njegovo obraćanje egipatskom narodu na jučerašnjoj propovijedi imalo je demokratska i pluralistička obilježja. Šeik je, naime, pozvao vojne dužnosnike da ispune svoja obećanja i predaju vlast 'civilnim snagama', koja će se temeljiti na načelima pluralizma, demokracije i slobode. Također je pozvao vojsku da odmah oslobodi sve političke zatvorenike i oslobodi kabinet od starih Mubarakovih pristaša.
Premda se šeik Qaradawi smatra vjerskim tradicionalistom, njegov sin, Abdul-Rahman Yusuf al-Qaradawi, egipatski je pjesnik koji je podržao revolucije, a tri kćeri su mu visoko obrazovane, s doktorskom titulom, od kojih jedna ima doktorat iz nuklearne fizike, piše NYT.
Znanstvenici koji su proučavali njegov rad kažu da šeik Qaradawi tvrdi već dugo da islamski zakon podržava ideju pluralističke, višestranačke i građanske demokracije, piše NYT.
