Izvješće istraživačke organizacije koju financira američka vlada, ali djeluje neovisno, ispituje događaje tijekom 2022. i pruža sveobuhvatnu procjenu utjecaja koji je agresija Rusije na Ukrajinu imala na demokraciju u regiji. Rusija je sama pretrpjela najveći jednogodišnji pad rezultata u povijesti izvješća zbog dramatičnog vala represije usmjerene na domaću proturatnu reakciju. Postupci Kremlja u Ukrajini predstavljaju najveći izazov miru, slobodi i demokraciji u Europi od kraja Hladnog rata.

'Brutalni, neizazvani osvajački rat koji je pokrenuo ruski predsjednik Vladimir Putin u Ukrajini ozbiljno je ugrozio napore za demokratizacijom i proširio političke pukotine u okolnom području', rekao je Michael J. Abramowitz, predsjednik Freedom Housea.

'Sada je kritičnije nego ikad za demokratske partnere u Europi i diljem svijeta da udvostruče svoju solidarnost i podršku. Ukrajinci se hrabro brane na bojnom polju, ali njihove žrtve ne smiju biti uzaludne. Samo održiv poticaj za demokratski napredak u srednjoj i istočnoj Europi i Euroaziji preokrenut će štetu nastalu posljednja dva desetljeća te osigurati slobodnu i prosperitetnu budućnost za ovu regiju.'

Izvješće također utvrđuje da politikom na zapadnom Balkanu dominiraju sebične elite koje isključuju glasove civilnog društva i koče demokratske reforme. Osim toga, dugo zategnuti odnosi između Srbije i Kosova nastavili su potkopavati demokratski napredak u obje zemlje. U međuvremenu, na jugoistoku Europske unije, prijetnja koju je predstavljala ruska invazija na Ukrajinu nije učinila mnogo da prodrma države članice iz njihovih kroničnih stranačkih previranja. Umjesto toga, u Rumunjskoj, Slovačkoj i Bugarskoj zadržao se obrazac 'stabilne nestabilnosti'.

Ključne točke

Već 19. godinu zaredom demokratsko upravljanje u regiji 'Nacije u tranzitu' pretrpjelo je sveukupni pad. Ocjene demokracije pale su u 11 od 29 zemalja u izvješću. Međutim sedam je zemalja ostvarilo poboljšanja jer su građanski aktivisti i demokratski čelnici nastavili težiti boljem upravljanju diljem raznolike regije.

Rusija i Mađarska doživjele su najveći pad rezultata u protekloj godini. Rusija je 'izgubila tlo' prema pet od sedam pokazatelja, što je rezultiralo njezinim najvećim padom u jednoj godini zbog režimske upotrebe rata kako bi opravdao pojačanu represiju protiv onih koji se ne slažu s njim i centralizaciju moći.

U izvješću se posebno kritizira provedba zadnjih parlamentarnih izbora, obilježenih 'nepravilnostima, zlouporabom administrativnih resursa i iskrivljavanjem u medijima', kao i 'rastuća netolerancija Orbanovog režima prema glasovima koji izražavaju suprotno mišljenje'.

Od povratka na vlast 2010., mađarski nacionalistički vođa redovito svojim postupcima vezanim uz kontrolu medija ili pravosuđe izaziva kritike Europske unije.

Vladajuće stranke u Gruziji, Srbiji i Mađarskoj, naprimjer, nastojale su manipulirati svojim biračkim tijelom, potkopati kontrolu i ravnotežu te sakriti svoje temeljno antidemokratsko djelovanje iza pro forma poštivanja ustavne i zakonske procedure. Čak i u Poljskoj, koja je još uvijek rangirana kao demokracija u ovogodišnjem izvješću, političko vodstvo pokazalo je veću usklađenost s Bruxellesom u pitanjima koja se odnose na regionalnu sigurnost i neovisnost o ruskoj opskrbi energijom, ali je ostalo predano potkopavanju vladavine prava kod kuće.

Demokratske institucije opstale su pod pritiskom u Ukrajini. Ukrajinska vlada i narod potvrdili su svoju predanost demokraciji čak i u uvjetima nezamislivog nasilja. Snažan sektor civilnog društva nastavio je držati vlast pod kontrolom, a zemlja je općenito odbacila ideju da se politička prava i građanske slobode mogu zanemariti tijekom rata.

Baltičke države Estonija, Latvija i Litva nastavile su dobivati najbolje ocjene u području pokrivenosti. Ionako visok rezultat Litve u pogledu civilnog društva poboljšao se prvi put od 2004. zbog višegodišnjeg trenda povećane suradnje s vladom u javnom interesu, što je ilustrirano koordiniranim državnim i građanskim odgovorom na invaziju Moskve na Ukrajinu.

Tadžikistan se pridružio Turkmenistanu dobivši najnižu moguću ocjenu u izvješću. Obje zemlje sada imaju najnižu ocjenu demokracije na ljestvici od jedan do sedam. Azerbajdžan je bio samo korak iznad zemalja s najgorim rezultatima, jer režim predsjednika Ilhama Alijeva nastavio je potiskivati domaće neslaganje dok je svoje teritorijalne ambicije ostvarivao vojnim sredstvima, izravno ugrožavajući slobode ljudi u Armeniji i Nagorno-Karabahu.

Kad je riječ o neliberalnom populizmu, zemlje članice Europske unije krenule su različitim putovima. Iako su vlade Mađarske i Poljske nastavile osporavati demokratske standarde u EU, biračko odbacivanje populističkih neliberalnih vođa u Sloveniji 2022. i Češkoj 2023. poslužilo je kao podsjetnik na inherentni potencijal demokracije za samoispravljanje.

Zemlje koje se nadaju ulasku u EU postigle su demokratski napredak, ali još uvijek se suočavaju sa zastrašujućim preprekama. Deset zemalja koje nisu članice EU-a smatra se hibridnim režimima, u kojima su demokratske institucije krhke i postoje znatni izazovi u zaštiti političkih prava i građanskih sloboda. Pet ih je ostvarilo poboljšanja, u usporedbi s tri koje su pretrpjele pad tijekom godine. Međutim dugotrajni procesi pristupanja EU na zapadnom Balkanu posebno su pojačali razočaranje Unijom, a širi izazovi pridruživanja samo su se povećali dodavanjem Bosne i Hercegovine, Moldavije i Ukrajine kao službenih kandidata za članstvo u EU.

U 2023. godini međunarodna zajednica ostaje nezainteresirana za BiH, a u isto vrijeme daje se lako omesti njezinim povremenim krizama koje proizvodi elita. Stručnjaci su opisali BiH kao 'stabilokraciju', 'kartel mira' i 'elastičnu autokraciju' - što pokazuje kako lokalne elite mogu zaobići demokratske reforme predstavljajući se publici u inozemstvu kao jamci osnovne sigurnosti. SAD i EU su ih, u najboljem slučaju, primirili. U najgorem slučaju nagradili su neliberalno ponašanje, kao kada je OHR podlegao lobiranju dužnosnika bosanskih Hrvata da promijene izborne zakone u svoju korist prošle godine. U međuvremenu se mladi ljudi masovno iseljavaju iz Bosne.

'Čak i u najviše zatvorenim autokracijama građani nastoje povratiti osnovne slobode i zahtijevaju pravdu za državne zloupotrebe', rekao je Mike Smeltzer, autor izvješća i viši istraživački analitičar za 'Nacije u tranzitu'. 'Demokratske vlade ne smiju zaboraviti ili odustati od ovih saveznika. Također bi bilo dobro da pristaše demokracije u EU podrže one koji teže demokratskijoj budućnosti u hibridnim režimima u regiji oživljavanjem procesa pristupanja. Ali prije svega moraju pomoći Ukrajini da osigura pobjedu. Ukrajinska pobjeda nad autoritarnom agresijom učinila bi više za demokraciju u ovoj regiji nego bilo koje drugo političko postignuće.'

Od 1995. godine izvješće 'Nacije u tranzitu' ocjenjuje stanje demokracije u regiji koja se proteže od središnje Europe do središnje Azije, a 25. izdanje ove studije pokriva događaje od 1. siječnja do 31. prosinca 2022.