Prvi krug predsjedničkih izbora u Hrvatskoj bio je posljednji izborni ciklus u 2024. godini. Zoranu Milanoviću je za dlaku izmakla pobjeda u prvom krugu, što znači da će se za nastavak svog mandata boriti za dva tjedna te tako biti među prvima, ako ne i prvi, koji će izaći na megdan biračima, zajedno sa svojim protukandidatom, HDZ-ovim Draganom Primorcem.

U sjeni ovih izbora, čak trećih po redu ove godine, jer, prisjetimo se, HDZ je nakon parlamentarnih izbora u travnju formirao treću vladu i izborio većinu u Saboru, a značajana su rezultat ostvarili i na izborima za Europski parlament u lipnju, kad su osvojili šest od ukupno 12 mjesta namijenjenih zastupnicima iz Hrvatske te pobjede Donalda Trumpa u Sjedinjenim Američkim Državama, izbori su tijekom 2024. godine održani u još sedamdesetak zemalja.

U većini zemalja, od već spomenutih SAD, preko Indije, Japana, pa sve do Francuske i Velike Britanije, birači su glasali protiv postojećih vlasti, mahom zbog toga što su na svojoj koži osjetili ekonomske poremećaje, ali i sigurnosne nestabilnosti.

Pad čvrstih vlasti

U Južnoafričkoj Republici je Afrički nacionalni kongres, stranka koju je nekoć vodio Nelson Mandela, nakon 30 godina izgubio podršku birača. Kako bi zadržali poluge vladavine, bili su prisiljeni ući u koaliciju. Slična se situacija dogodila i u Indiji, gdje je stranka premijera Narendre Modija bila prisiljena ući u koaliciju, jer je oporba udvostručila broj zastupnika u parlamentu, piše Associated Press.

Liberalno-demokratska stranka u Japanu, trenutno pod vodstvom premijera Shigerua Ishibe, bila je prisiljena formirati manjinsku vladu. Stranka koja vlada tom zemljom od 1955. godine kažnjena je na izborima u listopadu zbog brojnih financijskih skandala.

Slično kao i Milanović, oporbeni ljevičarski kandidat u Urugvaju, Yamandú Orsi, postao je predsjednikom u drugom krugu izbora u studenome.

Umjereni ljevičari su odnijeli pobjedu i u Ujedinjenom Kraljevstvu, s obzirom na to da su Laburisti nakon 14 godina s vlasti svrgnuli konzervativce. Tamošnju je javnost zabrinuo rast popularnosti ekstremističkih stranaka, poput one koju vodi Nigel Farage, no u brojnim zemljama na vlast se nakon dugog vremena uspjela vratiti desnica.

Povratak desnice

Cas Mudde, profesor međunarodnih odnosa na Sveučilištu Georgia koji proučava ekstremizam i demokraciju, sažeo je 2024. u časopisu Prospect kao 'sjajnu godinu za krajnju desnicu, užasnu godinu za vladajuće i problematičnu godinu za demokraciju diljem svijeta'.

To potvrđuju rezultati izbora u Austriji, gdje je desničarska i proruska Slobodarska stranka (FPÖ) pobijedila na izborima, ali nije došla na vlast, jer su se druge stranke udružile u koalicijsku vladu.

Slična se situacija dogodila ljetos i u Francuskoj, kad je u prvom krugu parlamentarnih izbora pobijedilo Nacionalno okupljanje Marine Le Pen, da bi se u drugom krugu izbornim preslagivanjem na vlasti pojavila koalicija ljevice i centra, koja nije dugo izdržala, s obzirom na to da im je početkom prosinca izglasano nepovjerenje, po prvi put nakon 62 godine, pa je predsjednik Emmanuel Macron bio prisiljen imenovati tehničku vladu koja će na vlasti biti do idućeg ljeta.

Na izborima za europski parlament, Europska pučka stranka zadržala je primat, no u jedno od glavnih tijela Europske unije ušao je i određeni broj desnih populista.

Nepotizam i namještanje

Kao i u većini izbornih procesa, oni koji nisu zadovoljni rezultatima optužuju pobjednike za prijevaru. Bilo je takvih slučajeva i u 2024. godini. Nakon sumnjivih izbora u veljači, pakistanski premijer je postao Shehbaz Sharif, mlađi brat predsjednika Nawaza Sharifa. U Indoneziji je, pak, predsjednikom postao Prabowo Subianto, zet pokojnog diktatora Suharta.

Rumunjski Ustavni sud otkazao je drugi krug tamošnjih predsjedničkih izbora, nakon što je potpuni autsajder, krajnje desno orijentirani Călin Georgescu pobijedio u prvom krugu, mahom zbog kampanje na TikToku. No, pojavila se gomila deklasificiranih podataka koja je pokazala da su Rusi dali 'poguranac' Georgescuu.

Iz Mete, kompanije koja u svom portfelju ima društvene mreže Facebook, Instagram i WhatsApp, poručili su da su tijekom ove godine uklonili 20 'tajnih operacija utjecaja' povezanih s namještanjima izbora diljem svijeta. Najčešće je ilegalno uplitanje u izborne procese bilo pripisivano Rusima, ali i Irancima te Kinezima.

Krvavi nemiri zbog vlasti

U Gruziji su tijekom listopada i studenog izbili ogromni prosvjedi nakon što je na izborima pobijedila proruska stranka Gruzijski san, koja je suspendirala pregovore o pridruživanju zemlje EU. Opozicija, pa i sad već bivša predsjednica države optužili su ih za namještanje izbora uz pomoć Rusije. Nešto mirnije su prošli izbori u Moldaviji, gdje je prozapadno orijentirana Maia Sandu pobijedila u drugom krugu predsjedničkih izbora proruski orijentirane protukandidate.

No, mira nije bilo u Mozambiku, gdje je stranka Frelimo nakon izbora proglašena pobjednicom, čime je produljila svoju polustoljetnu vlast. No, oporba je te izbore nazvala namještenima, nakon čega su izbili prosvjedi u kojima je ubijeno više od 100 ljudi.

Južnokorejski predsjednik Yoon Suk Yeol, čija je stranka izgubila većinu u parlamentu na proljeće, početkom prosinca je proglasio izvanredno stanje. Parlament je to stanje ukinuo nakon šest sati, a kasnije je izglasao i opoziv predsjednika, ali i premijera koji je trebao biti vršitelj predsjedničke dužnosti.

Venezuela je u političkoj krizi od izbora u srpnju koji su bili obilježeni ozbiljnim optužbama za prijevaru. Predsjednik Nicolás Maduro i oporba tvrde da su pobijedili, a uslijed prosvjeda oporbe i političkih progona, oporbeni kandidat Edmundo González otišao je u egzil u Španjolsku.

Premijerka Bangladeša, Sheikh Hasina, tek je započela svoj četvrti mandat, kad su izbili nasilni i krvavi prosvjedi u kojima je poginulo više stotina ljudi. Hasina je smijenjena u kolovozu te je pobjegla u Indiju. Na Šri Lanci su, pak, nakon dvije godine bezvlašća, u rujnu za predsjednicu izabrali marksistkinju Anuru Kumaru Dissanayake.

Trump se vratio

No, najzvučnija je pobjeda Donalda Trumpa koji se nakon četiri godine obilježene Joeom Bidenom, vratio na vlast. Iz njegova prvog mandata ostala je upamćena ekscentričnost u upravljanju, čega se mnogi analitičari i sad pribojavaju. Najveća su pitanja kako će se postaviti prema rješavanju krize u Ukrajini, ali i na Bliskom Istoku te hoće li zaista povećati carine na uvozne proizvode.

Izbori su tijekom 2024. godine održani još u Senegalu, Gani, Bocvani i Namibiji, a samo u potonjoj je zemlji vladajuća stranka zadržala primat. Treba dodati i da je Vladimir Putin učvrstio svoju vladavinu na izborima u ožujku.

Seema Shah, voditeljica odjela za procjenu demokracije na Međunarodnom institutu za demokraciju i izbornu pomoć u Stockholmu, tvrdi da globalna istraživanja pokazuju da je potpora konceptu demokracije i dalje jaka, ali da ona pada 'kada pitate ljude koliko su zadovoljni vlastitom demokracijom'.

'Ljudi žele demokraciju. Sviđa im se teorija toga, ali kada vide da se to stvarno odvija, to ne ispunjava njihova očekivanja', zaključila je.