Antimikrobna rezistencija (AMR), koju je Svjetska zdravstvena organizacija nazvala 'tihom pandemijom', rastuća je globalna zdravstvena kriza, ali često je zanemarena. Zdravstvena agencija Ujedinjenih naroda prethodno je proglasila AMR jednom od 10 najvećih globalnih prijetnji ljudskom zdravlju, a prema njihovim procjenama, 1,3 milijuna ljudi umre svake godine izravno od rezistentnih patogena.

Ta je brojka na putu da 'dramatično poraste' bez hitne akcije, kaže WHO, što dovodi do viših troškova javnog zdravstva, ekonomskih i društvenih troškova te gura sve više ljudi u siromaštvo, osobito u državama s niskim prihodima.

Antimikrobici, koji uključuju antibiotike i antivirusne lijekove što spašavaju život, koriste se za sprječavanje i liječenje infekcija kod ljudi i životinja. Međutim zna se da je njihova prekomjerna upotreba i zloupotreba glavni pokretač fenomena AMR-a. On se javlja kada mikroorganizmi poput bakterija, virusa, gljivica i parazita razviju sposobnost da prežive ili se čak šire unatoč prisutnosti lijekova koji su dizajnirani za to da ih ubiju.

Što je još gore, istraživanje je pokazalo da klimatske promjene povećavaju AMR na nekoliko načina.

'Klimatske promjene suštinski su važne zbog onoga što se događa s našim planetom, a problem je u tome da što više temperature rastu, to se više zaraznih bolesti može prenijeti - a to uključuje rezistentne bakterije', kazala je za CNBC Tina Joshi, izvanredna profesorica molekularne mikrobiologije sa Sveučilišta u Plymouthu u Velikoj Britaniji.

'Antimikrobna rezistencija bakterija poznata je kao tiha pandemija. Razlog zbog kojeg je poznata kao tiha je taj što nitko ne zna za to - i stvarno je tužno što se čini da nikoga nije briga', rekla je Joshi.

Izvješće koje je ranije ove godine objavio UN-ov Program za okoliš, pod naslovom 'Priprema za superbakterije', ilustrira ulogu klimatske krize i drugih ekoloških čimbenika u razvoju, širenju i prijenosu AMR-a.

To uključuje više temperature povezane s brzinom širenja gena otpornih na antibiotike među mikroorganizmima, pojavu AMR-a zbog stalnih poremećaja i ekstremnih vremenskih događaja te povećano zagađenje koje stvara povoljne uvjete za bakterije da razviju otpornost.

Znanstvenici su ranije ovog mjeseca rekli da izvanredan niz globalnih temperaturnih rekorda znači da je 2023. 'gotovo sigurno' najtoplija godina ikada zabilježena. Ekstremne vrućine potiče klimatska kriza, zbog koje su ekstremni vremenski događaji češći i intenzivniji.

Robb Butler, direktor odjela za zarazne bolesti, okoliš i zdravlje pri WHO-u Europe, opisao je AMR kao 'iznimno hitan globalni zdravstveni izazov'.

'Stvara veliko zdravstveno opterećenje i samo države članice EU-a košta oko 1,5 milijardi eura godišnje u zdravstvenim troškovima, ali i gubitku produktivnosti. Dakle to je velik izazov', rekao je Butler za CNBC.

Poručio je kako se nada da bi predstojeća klimatska konferencija COP28 u Ujedinjenim Arapskim Emiratima (od 30. studenog do 12. prosinca) mogla pružiti platformu za međunarodne kreatore politike da počnu prepoznavati povezanost između klimatske krize i AMR-a.

'Problem je u tome što, naravno, antibiotici ili antimikrobici nisu toliko atraktivni za razvoj industrije. Oni su skupi i visoko su rizični, a u posljednjih 20 godina nismo vidjeli razvijene antimikrobne lijekove s dovoljno jedinstvenih karakteristika da izbjegnu otpornost', kazao je.

'Čujemo ljude kako govore o ovoj ‘tihoj pandemiji’, ali ona ne bi smjela biti tiha. Trebali bismo dizati više buke zbog toga', rekao je Butler.

'Mislili smo da bi pandemija koronavirusa mogla biti poziv na uzbunu, ali još uvijek ne pridajemo dovoljno pozornosti AMR-u', kazao je.

Butler je rekao da je možda njegova najveća briga kako potaknuti farmaceutsku industriju da se pozabavi AMR-om u trenutku u kojem su potpuno svjesni da bi možda bilo bolje ulagati u druga područja istraživanja i razvoja - kao što je proizvodnja visokoprofitabilnog lijeka za pretilost, naprimjer.

'Za mene je to ono što me drži budnim noću', rekao je Butler. 'Mogu razmišljati o tome kako bi neki šokantni događaji mogli promijeniti društvo tako da razboritije koristi antibiotike kako ne bismo izgradili otpornost na njih. Ali ako u pripremi nemamo apsolutno ništa s inovativnim karakteristikama, onda smo na neki način izgubili. I to me stvarno, stvarno brine', poručuje.

Joshi sa Sveučilišta u Plymouthu slaže se s tim stavom, opisujući razvoj AMR dijagnostike kao 'potpuno pokvaren' i pozivajući kreatore politike da hitno ponovno pokrenu ovaj proces.

'To nije zarada. To se nekako svodi na činjenicu da zapravo nije ekonomski isplativo ulagati u antibiotike i njihov razvoj. I to je nešto što potresa antimikrobni svijet', poručila je.

Sljedeća pandemija?

Thomas Schinecker, izvršni direktor švicarske farmaceutske tvrtke Roche, rekao je prošlog mjeseca da su kreatori politike u opasnosti da ne nauče potrebne lekcije iz pandemije koronavirusa, dodajući da bi to moglo imati ozbiljne posljedice u slučaju zdravstvene krize povezane s AMR-om.

'Ne vjerujem da smo naučili lekcije koje smo trebali naučiti u prošloj pandemiji i ne mislim da smo bolje pripremljeni za sljedeću pandemiju', rekao je Schinecker za CNBC.

'Mislim da je važno da izvučemo pouke iz toga, da implementiramo ono što trebamo učiniti kako bismo bili spremni jer će doći sljedeća pandemija. Jedna od mojih briga je da bi potencijalno otporne bakterije na antibiotike mogle biti ta pandemija. Moramo se usredotočiti na pripremu za takve situacije u budućnosti', kazao je.