"Sve je očitije da okoliš igra ključnu ulogu u razvoju, prijenosu i širenju" otpornosti na antimikrobe (AMR), ističe UN-okoliš u svome izvješću objavljenom u utorak. Ta otpornost razvija se kada mikroorganizmi kao što su bakterije, virusi, paraziti ili gljivice postaju otporni na antimikrobne terapije na koje su prije bili osjetljivi.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) smatra antibiootpornost prijetnjom te strahuje da se svijet kreće prema dobu u kojem će svakodnevne infekcije ponovno početi ubijati. UN procjenjuje da je 1,27 milijuna smrti u 2019. godini bilo izravno povezano s infekcijama otpornima na lijekove. Očekuje da bi do 2050. godine ta brojka mogla narasti na čak deset milijuna novih smrti na godinu.

Tu otpornost potiče i pretjerana primjena antibiotika, ali UN ističe i druge čimbenike koji se rjeđe spominju. Tako napominje da je otpornost "tijesno povezana s trostrukom krizom našeg planeta: klimatskom krizom, gubitkom bioraznolikosti i prirodnih staništa te onečišćenjem i otpadom". Onečišćenje, posebno povezano s farmaceutskom industrijom i poljoprivredom omogućuje zapravo antimikrobima da uđu u okoliš, ponajprije u rijeke.

"To je istinski problem jer rijeke su često izvor naše pitke vode", ističe mikrobiolog Jonathan Cox s britanskog sveučilišta Aston koji nije sudjelovao u predmetnom izvješću UN-a. "Možemo već govoriti o tihoj pandemiji", kaže Cox.

UN predlaže sklop rješenja koja ciljaju sektore koji povećavaju taj problem. Ponajprije stručnjaci UN-a traže da "farmaceutska industrija osigura primjereno zbrinjavanje otpadnih korištenih voda" i u tom smislu trebaju donijeti oštrije propise. Bolnice bi trebale ugraditi specifične sustave za pročišćavanje korištenih voda i jamčiti trajno uništenje lijekova, ističu stručnjaci. U poljoprivredi se savjetuje da "se ponovno procijene granice antimikroba" te da se "smanji otpad" kako bi se zaštitile tekućice.