Boris Jokić i ja mnoge stvari dijelimo, a mnoge ne dijelimo, no ono što apsolutno dijelimo jest to što smo dva najraščupanija pojedinca koji se trude poboljšati hrvatski obrazovni sustav, rekao je u utorak ministar znanosti i obrazovanja Predrag Šustar na predstavljanju Cjelovite kurikularne reforme.
Na iscrpnoj prezentaciji (koju možete vidjeti na ovoj poveznici) Jokić je ponovio mnoge stvari o kojima smo na tportalu već pisali (pogledajte povezane vijesti dolje) - o tome kako je u nju bilo uključeno više od 1000 ljudi, uglavnom nastavnika i stručnjaka u obrazovanju, o tome kako ona predviđa mnogo novoga – od devetogodišnjeg osnovnog obrazovanja i drugačijeg ocjenjivanja, preko veće fleksibilnosti u izboru predmeta, satnice i profesionalnih usmjerenja do drugačijeg pristupa obrazovanju kroz integriranu nastavu, kroz uvođenje brojnih novih sadržaja kao što su primjerice financijska pismenost i učenje o tome kako učiti, kroz povezivanje predmeta te kroz razvoj kompetencija i vještina, poticanje stvaralaštva i inovativnosti, a ne samo učenje faktografskih činjenica. Također smo više puta predstavljali mišljenja stručnjaka prema kojima je ova reforma važan i dugoročan projekt koji nadilazi političke interese jer o njemu ovisi sudbina i kvaliteta života mladih i našeg gospodarstva.
Pisali smo konačno i o tome kako su u Saboru neki čelnici iz Domoljubne koalicije najavili mogućnost da reforma bude zaustavljena jer smatraju da su na njoj radili ljudi koje je odabrala bivša vlast te kako su te najave naišle na vrlo podijeljene, ali uglavnom negativne reakcije u stručnoj, ali i općoj javnosti.
Upravo zato bilo je zanimljivo vidjeti i čuti kako će se o reformi u nazočnosti njezina voditelja Jokića, ali i brojnih predstavnika medija, po prvi puta javno očitovati ministar Šustar koji dolazi iz redova HDZ-a. S druge strane nije bilo ništa manje interesantno pratiti kako će se u svemu držati Jokić.
Očekivano, i Jokić i Šustar izbjegavali su isticati razlike koje ih dijele, čak i kada su ih za njih pitali novinari. Prevladavale su pozitivne ocjene i prijateljska atmosfera. No ipak neke najave mogućih kamenja spoticanja ili strahova od njih mogle su se nazrijeti iz izlaganja obojice.
Prije svega, kako smo već naveli, Šustar je već na početku svojeg kratkog govora rekao da se s Jokićem u mnogo čemu slaže, ali i da se u mnogo čemu ne slaže.
Nekoliko rečenica kasnije pozvao je javnost da se aktivno uključi u javnu raspravu o reformi, što je uobičajeni dio procedure, no pritom je istaknuo da nam u Hrvatskoj nedostaje kulture dijaloga.
'Ja sam filozof, a kao filozof volim dobru raspravu. Ima jedna dobra Heraklitova izreka prema kojoj se iz polemosa sve rađa. Ja bih volio da se taj polemos, odnosno ta polemika, drži u civiliziranim građanskim okvirima. Toga u našem društvu malo nedostaje kao što nedostaje pozitivne vizure i vedrine', rekao je Šustar.
Određena Šustarova kritika mogla se iščitati iz napomene kako je u ovakve rasprave važno uključiti sve institucije.
'Rekao bih da je na početku Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti bila temeljem smjernica na osnovu kojih je napravljena strategija koju je Boris predstavio. Institucije su strahovito važne - od same HAZU, do svih ostalih. Jačnje kulture institucija također je nešto na čemu u Hrvatskoj moramo puno raditi, a na tome ćemo mi u Ministarstvu, zajedno sa svima vama svakako raditi', rekao je Šustar, vjerojatno aludirajući na činjenicu da su neki akademici, među kojima osobito Vladmir Paar, izrazili svoje primjedbe na reformu i nedostatan utjecaj HAZU-a na nju.
Da bi određeni dijelovi reforme kurikuluma mogli smetati nekim radikalnije desnim članovima koalicije moglo se iščitati i iz samog Jokićeva izlaganja, ali i iz njegovih odgovora na novinarska pitanja. On je naime dva puta pozvao sve sudionike da temeljito pročitaju kurikulum, znakovito prvi puta predstavljajući koncept međupredmetne teme zdravlje, a drugi puta kada je govorio o građanskom odgoju. A prisjetimo se to su upravo predmeti koji su izazivali najviše svjetonazorskih suprotstavljanja i protivljenja iz redova desnih stranaka i crkvenih udruga kao što su primjerice Hrast, Grozd, Vigilare, Za obitelj i sl.
'Pozivam sve osobe bez obzira na njihovu ideološku perspektivu da pročitaju kurikulum međupredmetne teme zdravlje koji je ranije bio predmetom prijepora. On je ovdje, prema našem mišljenju, napravljen tako da nije sporan. On uključuje elemente koji su važni za razvoj mlade osobe, a često su zanemareni u odnosu na neke teme koje su u fokusu. To je tjelesno zdravlje, ali još više i mentalno zdravlje, socijalno zdravlje i sigurnost mladih ljudi. To, kao i pomoć i samopomoć, izrazito su naglašeni ovim kurikulumom', rekao je Jokić.
Sličan poziv uputio je nedugo nakon toga govoreći o građanskom odgoju.
'Htio bih reći da su svi segmenti društva zasnovani na građanskom odgoju. Također pozivam sve da pročitaju ovaj kurikulum i vide što je u njemu dobro, a što ne. Siguran sam da za 95 posto populacije u njemu ništa neće biti sporno', rekao je Jokić.
Kako bi potkrijepio ovu svoju statističku ocjenu, prvi čovjek stručne skupine za kurikulum podsjetio je na nedavno istraživanje koje je pokazalo da čak 77 posto hrvatske javnosti koja zna nešto o kurikularnoj reformi istu podržava.
Na pitanje tportala očekuje li da će u javnoj raspravi i drugim procedurama koje će u narednim mjesecima uslijediti biti problema s ovim predmetima, Jokić je odgovorio da takva mogućnost postoji, ali da smatra da za nju nema opravdanih razloga.
'Očekujem raspravu o više kurikuluma. Na temelju događanja iz prošlosti može se očekivati da će kurikulum građanskog odgoja biti pod posebnim povećalom. Osobno se nadam da neće biti posebno žustrih rasprava, no ako ih i bude, uvjeren sam da su stručnjaci tu jako dobro odradili svoj posao. Što se tiče zdravstvenog kurikuluma smatram da je iz perspektive medicinske struke on potpuno neupitan', rekao je Jokić.
