Njemačka kancelarka Angela Merkel, ruski predsjednik Dmitrij Medvedev, francuski i nizozemski premijeri Francois Fillon i Mark Rutte te europski povjerenik za energetiku Guenther Oettinger otvorit će ventile prve cijevi plinovoda dugog 1.200 kilometara u istočnonjemačkome gradu Lubminu.

Plinovodom vrijednim 7,4 milijarda eura koji treba do kraja 2012. godine dobiti i drugu cijev, dopremat će se plin za 26 milijuna kućanstava u Europi. Cijevi su postavljene na dubini od 80 do 110 metara, a kada obje cijevi budu postavljene, kapacitet plinovoda doseći će 55 milijardi prostornih metara plina.

Projekt je povjeren konzorciju tvrtaka kojim dominira ruski Gazprom, a sudjeluju njemački partneri BASF i EON, nizozemski Gasunie i francuski GDF Suez.

Sjeverni tok trebao bi spriječiti nestašice kakvima je Europa bila izložena zadnjih godina zbog prijepora Rusije i Ukrajine oko cijene ruskog plina. Zimi 2009., Moskva je Kijevu zatvorila dotok plina, a Ukrajina, preko čijeg teritorija se plin doprema za Europu, na to je uzvratila zaustavljanjem tranzita.

Preko baltičkih zemalja prolaze i drugi plinovodi, no Sjeverni tok ima isključivo pomorsku trasu što izaziva nezadovoljstvo okolnih zemalja, primjerice Poljske. Švedska je pak zabrinuta zbog mogućih ekoloških posljedica iako Gazprom tvrdi da plinovod 'nema nikakvih znatnijih posljedica za okoliš'.

Rusija isporučuje 25 posto plina potrebnog Europi i takav bi trend trebao potrajati, pa čak i narasti do 30 posto. Nedavnom odlukom Njemačke da odustane od eksploatacije nuklearne energije, europske potrebe za plinom će samo rasti.

Kako ne bi ovisila o Gazpromu, Europa želi alternativne pravce, pa je pokrenut projekt Nabucco, konkurentan Sjevernom toku kojim bi se plin dopremao iz Kaspijskog jezera, a zaobišla Rusija. No jedan od partnera u Nabuccu je tvrtka RWE, a s njom je Gazprom već počeo pregovore suradnji.