Čak 500 tvrtki u kojima država ima vlasništvo moglo bi se naći na bubnju, rečeno je danas u saborskoj raspravi o Zakonu o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu države. Naime, toliki je broj tzv. 'nestrateških tvrtki' u kojima država ima udjele, a za koje je potpredsjednik Vlade Branko Grčić kazao da moraju na tržište. Druga je stvar sa strateškim tvrtkama o kojima bi se u budućnosti trebao brinuti Državni ured za upravljanje državnom imovinom
'Postojeće stanje ovog sustava upravljanja državnom imovinom nije dobro. Kao što je već rečeno, ne postoji javno dostupan registar, ona je razasuta uvjetno rečeno po svim ministarstvima, trgovačkim društvima i ustanovama, a vrlo često se ne zna ni koja je vrijednost te imovine. Otežano vođenje gospodarske politike upravo je u vrijeme kad nam je državna imovina bitna za gospodarski rast, zatim nemjerljiva izgubljena financijska korist neučinkovitog korištenja imovine i netransparentnost upravljanja, ključni su problemi koji se pokušavaju ovim zakonom postaviti na jedan drugi način i otvoriti put da svi ti aspekti dožive određena poboljšanja', kazao je predstavljajući zakon potpredsjednik Vlade Branko Grčić.
Potpredsjednik Vlade poručio je kako 55 tvrtki i dalje ostaju strateške, dok će 500 tzv. nestrateških ići na prodaju. 'Nema privatizacije strateški važnih poduzeća, ali zato sve one druge nemaju što raditi u državnom portfelju i moraju se staviti na tržište', rekao je Grčić.
Zakon propisuje i novi način upravljanja državnom imovinom. Nakon Hrvatskog fonda za privatizaciju i AUDIO-a, glavnu ulogu u upravljanju državnom imovinom preuzima Državni ured za upravljanje državnom imovinom (DUUDI), koji će o strateškim tvrtkama skrbiti zajedno s Vladinim povjerenstvom. Dosadašnja Agencija za upravljanje državnom imovinom (AUDIO) će se ukinuti, a ovlasti te agencije preuzet će DUUDI i Centar za restrukturiranje i prodaju (CERP) koji će voditi brigu o onih 500 tvrtki koje idu u prodaju.
'Nije slučajno što je ministar Linić neki dan na sjednici Vlade rekao da mi moramo prodavati imovinu koja nije od strateškog interesa hrvatske države, moramo je restrukturirati, prodavati i rješavati taj dug. Budimo realni, i javne financije i javni dug su problematični dio funkcioniranja države i ako ne povlačimo određene poteze, ako ne donosimo neke ključne odluke, mi ćemo biti u problemu, ozbiljnom problemu. Pa nećemo valjda čekati da nam Europa za tri, pet, sedam godina rješava naše dubioze kako to radi u jednoj Grčkoj. Probajmo vlastitim snagama rješavati vlastite probleme. Nažalost, to nekada i boli, ali tako mora biti', zaključio je Grčić.
Oporba je, s druge strane, uvjerena da novi model neće poboljšati upravljanje državnom imovinom. Naime, ne vide da je rješenje u osnivanju povjerenstava i agencija.
'Koji su to razlozi naveli Vladu da se vraća na sustav koji je bio prije i koji je upravo i SDP kada je bio u oporbi dugo vremena napadao, zbog toga što se upravljanje imovinom ne centralizira na jednom mjestu i na taj način upravo ne omogući integralno upravljanje imovinom?' zapitao se HDZ-ov Branko Bačić.
Zašto se odustalo od AUDIO-a objasnio je Grčić. 'Ovaj eksperiment s AUDIO-om nije dao rezultate. Dakle, AUDIO praktički u svom ovom vremenu postojanja nije ponudio ni strategiju upravljanja imovinom ni plan raspolaganja imovinom niti je uspostavio registar državne imovine. Puno tih ciljeva nije realizirano i ja bih rekao da su čak i blokirali na neki način mnoge aktivnosti', rekao je Grčić.
Za Hrvatske laburiste najveći je problem ipak što sva moć prelazi u ruke Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom.
'Kada je toliko moći koncentrirano u rukama samo jednog čovjeka, pa makar za predstojnika tog DUUDI-ja angažirali Chuck Norrisa stvara se prostor za razne manipulacije i korupciju, tim više što se zakonom javnosti podastire, ne samo da će sve najvažnije odluke u upravljanju i raspolaganju državnom imovinom te o vođenju registra državne imovine donositi jedan čovjek. Ovlasti Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom su takve da se s pravom možemo zapitati zbog čega uopće imamo Vladu i zbog čega uopće imamo ministre? Zbog čega imamo potpredsjednike Vlade kada će ovaj jedan centar ekonomske moći sve to moći učiniti bez ikakve kontrole? Tko su ti ljudi koji će biti po moći i stvarnome utjecaju iznad premijera i ovdje prisutnog potpredsjednika Vlade gospodina Grčića', zapitao se laburist Branko Vukšić, koji je vladajućima zamjerio da se prema imovini odnosi kao 'prema prčiji, kao prema čačovini, kao prema djedovini'.
No SDP-ov Igor Rađenović ipak je upozorio da neće sve odluke donositi čelni čovjek DUUDI-ja.
'Jednako kao i dosada ravnatelj odlučuje o imovini vrijednoj do milijun kuna, sve odluke od milijun do 100 milijuna kuna donosi povjerenstvo koje se sastoji od potpredsjednika Vlade dakle ministra Grčića, ministra pravosuđa, financija, graditeljstva, poljoprivrede, turizma i obrane', kazao je Rađenović.
Zanimalo je Vukšića i tko će se prijaviti za biti prvi čovjek DUUDI-ja. 'Gdje se kriju ti ljudi? Koji će to Todorićev ili Tedeschijev menadžer ured hrvatskih tajkuna zamijeniti Državnim uredom za upravljanje državnom imovinom, za plaću od desetak tisuća kuna', zapitao se Vukšić
Vladu je branila i SDP-ova Nadica Jelaš, koja smatra da je 'neprimjereno i degutantno govoriti da se Vlada prema imovini odnosi kao prema prčiji'.
'Nevjerojatno kolika je vaša potreba da sve unaprijed ocrnite, da devalvirate svaki pokušaj Vlade da uvede red, da usustavi, konkretno u ovom slučaju imovinu ove države, da je stavi u funkciju, da ta imovina ne bude državi trošak već izvor solidnih prihoda. Dakle, 20 godina nijedna od prethodnih Vlada nije uspjela ni identificirati tu državnu imovinu, a kamoli utvrditi njezinu tržišnu vrijednost. Fond za privatizaciju je loše upravljao tom imovinom i sveo se na to da infuzijama iz državnog proračuna, dakle novcem poreznih obveznika na silu održava na životu državna poduzeća koja su zapravo bila mrtva', kazala je Jelaš, dodavši da ova vlada konačno uvodi reda.
Kontra zakona je i HDSSB, čiji je Zoran Vinković zamjerio što se zakon raspravlja u hitnom postupku, ali i što će dodatno centralizirati sustav upravljanja državnom imovinom.
'Kao što bi naš narod rekao, 'sjaši Kurta da uzjaše Murta', odnosno umjesto AUDIO-a imamo sada DUUDI ili DUUDI-cu. Od decentralizacije ovim Zakonom nema ništa. Ovo je potpuna centralizacija. Priče o tome kako će lokalna samouprava sada tu imati neku korist, to je totalna bedastoća. Tvrdim da država u ovom trenutku nema pojma što ima u vlasništvu, da nije podnijela ni zahtjev za legalizaciju bespravno napravljenih objekata koji su u državnom vlasništvu. I da kažem slavonski, na vezovoski način, 'jašila baba dorata pa skočila na vranca'', kazao je Vinković.
Zakon neće podržati ni HDZ, čiji je Goran Marić ukazao da se kako vlada upravlja državnom imovinom pokazalo na primjerima Croatia osiguranja, Hrvatske poštanske banke i davanja autocesta u koncesiju.'Zadaća svake Vlade je osnažiti fiskalni kapacitet države, a on se može samo osnažiti kroz gospodarski rast. Ako to nije u stanju, onda ne može to nadoknađivati niti smije nadoknađivati rasprodajom državne imovine i to one najbitnije za budućnost hrvatskog naroda i hrvatske države. U slučaju davanja koncesije autocesta pod koncesiju u konačnici će hrvatski narod platiti sve. Platit će i iznos koji se dobije za koncesiju – dvije milijarde ili tri milijarde eura, platit će i troškove zbrinjavanja radnika, a bit će ih u tisućama. Platit će i kamate na 50 godina koje koncesionar će imati. Platit će i cijelu dobit i zaradu koncesionara, platit će i visoke bonuse i menadžerske plaće koncesionara. Sve će to, sve ćemo to mi platiti, a sve zbog toga što Vlada nije u stanju pokrenuti gospodarski rast koji uporno najavljuje, ali nikako ostvariti', kazao je Marić.
