Zagreb je posljednjih mjeseci 'zapljusnuo' val lažnih dojava o postavljenim bombama. U prvih devet mjeseci tekuće godine Policijska uprava zagrebačka zabilježila je 53 dojave, dok su za cijelu prošlu evidentirane 43 lažne dojave. Ukratko, svakog petog dana u ovoj godini netko je dojavljivao o postavljenoj eksplozivnoj napravi u gradu podno Sljemena i neslano se šalio s policijom.

'Svaka je dojava prijetnja, a svrha svake prijetnje jest promijeniti način ponašanja osobe ili institucije kojoj se prijeti, kako bi se priskrbilo nešto što se bez prijetnje ne bi moglo', komentirao je ovu nemilu pojavu Joško Morić, stručnjak za sigurnost i direktor Odjela sigurnosti Zagrebačkog holdinga.

Na udaru lažnih dojavljivača najviše su bile sudbene institucije, što su, primjerice, prošlih dana iskusili u Palači pravde te Općinskom kaznenom sudu. Pri dojavi procedura je uvijek jednaka; na teren izlazi protueksplozijski odjel Policijske uprave zagrebačke te se sumnjivu lokaciju pretražuje pomno i uz pomoć pasa tragača, uz prethodnu evakuaciju svih djelatnika i posjetitelja, pokaže li se nužnim.

Bombe u školama, kafićima pa i na Zagrebačkoj burzi

Sve su to dodatni troškovi u poslovanju kako policiji tako i instituciji za koju je dojavljeno da ima postavljenu eksplozivnu napravu, jer je najviše evidentiranih dojava u prijepodnevnim satima tijekom radnog dana. Pozivima o postavljenim bombama sve se više uznemiruju osnovne te srednje škole, neke su bile čak dojavljene i za Zagrebačku burzu pa su zaustavile trgovanje vrijednosnicama. Lažni dojavljivači nezadovoljni narodnjačkom glazbom – često ih “postavljaju” u kafiće te klubove koje ugošćuju zvijezde turbofolka.

Policija je ove godine zbog uznemiravanja javnosti lažnim dojavama o postavljenim bombama privela 9 počinitelja. Među njima vjerojatno je najpoznatiji bivši zagrebački općinski sudac, 68-godišnji Željko K. koji je u lipnju uhićen je zbog sumnje da je pet puta telefonom anonimno lažno dojavljivao o podmetnutoj bombi na Općinskome kaznenom sudu.

Dojavama protiv parničnog postupka

Osumnjičeni je centralu suda, na kojem se protiv njega vodi postupak, četiri puta zvao iz telefonske govornice i jedanput sa svojeg mobitela, nakon čega je i otkriven. Nakon svake dojave sud je bio evakuiran, a prostorije pregledane. Za širenje lažnih i uznemirujućih glasina najblaža kazna koju zakon poznaje jest novčana, ali predviđa i do tri godine zatvora.