'Nakon Stipe Mesića, i Ivo Josipović nastavio je politiku detuđmanizacije, pomirbe sa Srbima i politiku koja nam govori da je zvijezda petokraka simbol ljubavi i dobrote. Mesić je glavni krivac za ovo što se događa u Haagu i sada tvrdi da Tuđman treba biti krivac da bi Gotovina bio slobodan', kazao je Zdravko Tomac na okruglom stolu 'Pamćenje i suverenost' održanom u Institutu za povijest u Zagrebu povodom 89. rođendana prvog predsjednika RH Franje Tuđmana, na kojem je govorilo dvadesetak akademika i sveučilišnih profesora
Iako jedinstvenog zaključka nije bilo, iz govora političkih istomišljenika, koji su na momente ulazili u crveno s decibelima, dao se steći dojam da, zbog svega što se događa u Haagu, Hrvatima prijeti gubitak države, ali i identiteta.
'Hrvati su jedan od najnesretnijih naroda u svijetu, a hrvatska povijest često nije bila u skladu s istinom. Mali narodi, kao što smo mi, ne pišu povijest. Njima se to pravo ne priznaje. U neoliberalnom svijetu povijest pišu velike snage koje imaju moć i novac. Mali narodi nemaju pravo na istinu iako su činjenice na njihovoj strani', ustvrdio je akademik Dubravko Jelčić.
Tomac je pak uvjeren da danas moramo obraniti sve ono što je narod pod Tuđmanom postigao.
'Nastavi li se ovako, Hrvati će izgubiti svoju državu, a Hrvati iz BiH će nestati. Za razliku od Franje Tuđmana, koji je svoj život posvetio Hrvatskoj, Mesić i Josipović to nisu učinili. Oni su tek formalno Hrvati. Hrvatski narod sada treba pokazati da ne prihvaća monstruozne optužnice. Na njima se testira je li netko Hrvat ili nije', kazao je Tomac, a potom zašao u izbornu kampanju, pozvavši da se na njima glasa za ljude poput Miroslava Tuđmana
Kipar Kuzma Kovačić okomio se na suvremenu umjetnost, nazvavši je kičem. Ona po njemu nije prava umjetnost jer nema duhovnosti.
'Nameće nam se umjetnost koja otvara vrata relativizacije na svim područjima u državi. Najbolji primjer toga je Mesićev performans s dilanjem transkripata s Brijuna', mišljenja je Kovačić.
Admiral u mirovini i bivši vojni obavještajac Davor Domazet Lošo smatra da 'živimo u doba informacijskog rata u kojem pobjeđuju države koje imaju bolju povijest, koja ne mora nužno biti istinita'.
'Došli smo u vrijeme da nam žele pisati povijest. Ako nam to učine, moramo se zabrinuti za državu. Cijelu našu povijest žele strpati u dvije riječi – nestati i tobože. Mesić treba odgovarati za učinjeno, ali treba se fokusirati na to da u transkriptima nema ništa sporno. Pravnici neće ništa riješiti, jer ovo je sve politika', grmio je s govornice Domazet Lošo i nastavio iznoseći citate iz transkripata, koji su, prema njegovu mišljenju, presudili generalima u Haagu.
Poslije govora Lošo je doživio velik aplauz, a književnik Ivan Aralica pozvao ga je da pod hitno objavi transkripte, na što mu je on uzvratio da je to već učinio u svojoj knjizi 'Hrvatski domovinski rat'.
'Na internetu to objavi, Lošo, na internetu', upozorio je Aralica
Zanimljivo je da do Lošina govora, a ni u jednom nakon njega, nitko od sudionika nije spomenuo to da je poslije Oluje ubijeno šestotinjak nevinih ljudi i da je desetak tisuća kuća zapaljeno.
Miroslav Tuđman pak smatra da nam nakon Haaga ponovno prijeti nametanje kolektivne krivnje, a za svog oca naveo je da je postao žrtva politike bez sjećanja.
'Prvi hrvatski predsjednik postao je privatna, eventualno stranačka osoba, ali ne i povijesna. Njegova rodna kuća nema status javnih muzeja, web stranica predsjednika države referira se na predsjednike od 2000. godine, ali ne i na Franju Tuđmana. Isto je i sa stranicama HAZU-a. Danas nam se pokušava nametnuti politika pamćenja bez sjećanja.
Imamo pravo na Oluju, ali ne i na osjećaj i ponosa i slave, imamo pravo na osobno sjećanje, ali ne i na samostalnu politiku. Također imamo pravo na osobno sjećanje, ali ne i na kolektivno pamćenje. Sve je to proizvod politike pamćenja bez sjećanja', zaključio je Tuđman.
