Prema Obiteljskom zakonu, u Hrvatskoj je izvanbračna zajednica, traje li dokazano najmanje tri godine, jednaka bračnoj pa partneri koji nisu vjenčani imaju jednaka prava kao i oni koji su to učinili, piše Novi list

I zakoni kojima se reguliraju neka socijalna pitanja ove dvije zajednice smatraju jednakima pa, primjerice, izvanbračni partner ima pravo na mirovinu preminulog izvanbračnog druga, a otac ili majka koji se nisu vjenčali pak sva prava kao i vjenčani roditelji.

Jedino porezni zakoni izvanbračnu zajednicu – ne priznaju. Čitateljica iz Rijeke nemalo se iznenadila kad joj je na kućnu adresu stiglo porezno rješenje prema kojem je dužna platiti porez na promet nekretnina, kojeg ne bi bila dužna platiti da je s bivšim partnerom bila u braku.

Tijekom desetogodišnje veze ona i partner kupili su zajednički stan te po prekidu veze dogovorili da će ona svoju polovicu imovine prenijeti na bivšeg partnera, a on ju zatim, nakon prodaje nekretnine, isplatiti.

Na prijenos, međutim, ona je dužna platiti porez na promet nekretnina u iznosu od pet posto, u ovom slučaju, 3.000 eura. Kako stoji u poreznom obrazloženju, zato što je riječ o izvanbračnoj zajednici, oslobađanje od poreza im se ne priznaje.

Vjenčani i nevjenčani parovi, unatoč odredbama Obiteljskog zakona koji izjednačuje bračnu i izvanbračnu zajednicu, pred poreznim propisima nisu jednaki. Primjerice, želi li nevjenčani suprug svojoj partnerici pokloniti automobil, na to će morati platiti porez, što u braku ne bi morao.

Jednako tako, porez na nasljedstva i darove bračni drug ne plaća, ali izvanbračni drug plaća. Također, osobni odbitak za bračne drugove može se koristiti samo u bračnoj zajednici, kaže Pravilnik o porezu na dohodak, dok istodobno Obiteljski zakon kaže kako je izvanbračni partner dužan uzdržavati izvanbračnog druga. Na to uzdržavanje ne može, međutim, tražiti poreznu olakšicu.

Izvabračni partneri, kupuju li prvu nekretninu, neće biti oslobođeni od plaćanja poreza po stopi od pet posto za 65 četvornih metara stambenog prostora, već će samo jedan od njih biti oslobođen poreza za površinu do 50 kvadrata. Ako imaju dijete, za dva člana su oslobođeni poreza na najviše 65 kvadrata. Drugi roditelj se ne računa, što znači da gube pravo na oslobađanje od plaćanja poreza do 80 kvadrata, na što inače pravo ima tročlana, bračna obitelj.

Kako tumače porezni savjetnici i pravnici, nema logike koja bi objasnila zašto su u jednom zakonu, Obiteljskom, izvanbračni drugovi pravno izjednačeni s bračnima, a u poreznim zakonima nisu, no postoje pravna pojašnjenja za to. Porezni zakoni, naime, točno definiraju izvanbračnu zajednicu kao zajednicu koja ne spada u kategoriju povlastica.

Tek kad ti zakoni ne bi imali točno razrađena prava bračnih, odnosno izvanbračnih zajednica, bio bi im potreban drugi, Obiteljski zakon za tumačenje. Da bi izvanbračni parovi dobili jednaka prava, trebalo bi mijenjati očito neusklađene zakone.