'Odlučeno je da se istraže mogućnosti ograničenih promjena Ugovora o EU-u', rekao je Van Rompuy, koji je zadužen da pripremi izviješće o tome.

'Cilj je produbiti ekonomsku uniju i pojačati proračunsku disciplinu', dodao je Van Rompuy.

Lisabonski ugovor, koji je sada na snazi, dogovoren je teškom mukom nakon višegodišnjih pregovora, a i tijekom ratifikacije bilo je puno problema. Stoga se, kada je napokon stupio na snagu, govorilo da zadugo više neće biti promjena. Međutim, pod pritiskom financijske i dužničke krize stvari su se počele mijenjati i Njemačka je bila prva zemlja koja je rekla da promjena više ne smije biti tabu tema.

'Mi smo razmatrali kako možemo pojačati proračunsku disciplinu i s tim u vezi jasno smo rekli da se ne mogu isključiti promjene ugovora', rekla je u nedjelju njemačka kancelarka Angela Merkel.

Summit eurozone dobio predsjednika

Ubuduće će se istodobno s izborom predsjednika Europskog vijeća birati i predsjednik summita eurozone, koji može biti i ista osoba, a do tada će tu ulogu imati sadašnji predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy.

U nacrtu zaključaka summita 27 čelnika EU-a kaže se da će zemlje članice eurozone imenovati predsjednika summita eurozone istodobno kada i Europsko vijeće (šefovi država ili vlada 27 zemalja članica) bude biralo svoga predsjednika.

'Do sljedećih izbora, sadašnji predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy predsjedavat će summitima eurozone', kaže se u nacrtu zaključaka.

Dužnost predsjednika Europskog vijeća uvedena je Lisabonskim ugovorom. Za prvog predsjednika izabran je bivši belgijski premijer Herman Van Rompuy na mandat od dvije pol godine, koji istječe polovicom sljedeće godine.

Van Rompuy je i do sada formalno sazivao summite eurozone, u kojoj glavnu ulogu igraju Francuska i Njemačka.

Odluka o imenovanju predsjednika jedna je od deset mjera usmjerenih na bolje upravljanje eurozonom, a koje bi trebali prihvatiti čelnici eurozone na svom summitu.

Predsjednik summita eurozone redovito će se, najmanje jedanput mjesečno, sastajati s predsjednikom euroskupine, predsjednikom Komisije i Europske središnje banke.

Čelnici eurozona sastajat će se najmanje dvaput godišnje, u pravilu nakon summita čelnika svih 27 zemalja članica EU-a.

Naknadno će se trebati odrediti što će biti s predsjednikom euroskupine, koji predsjedava sastancima minstara financija zemalja eurozone. Tu funkciju sada obnaša luksemburški premijer Jean-Claude Juncker, kojemu mandat istječe sredinom sljedeće godine. Trebat će odrediti hoće li euroskupinom predsjedavati netko od ministara iz njezina sastava ili će to biti predsjednik sa stalnim sjedištem u Bruxellesu.