Osim nedostatka domaće radne snage, u proteklih nekoliko godina primjetan je i pad broja svećenika. Statistike potvrđuju kako se broj sjemeništaraca prepolovio, dok broj svećenika i redovnika stalno pada
Dok, kao i ostatak Europe, imamo problem s nedostatkom radne snage, manje je poznnato da bilježimo manjak ljudi i u drugim strukturama. Naime, sve je manje svećenika. U Đakovu nisu zaredili nikoga.
'Prvi put nakon Prvog svjetskog rata nećemo imati nijednog mladomisnika, što je svakako trenutak kada želimo još više i detaljnije propitati stvari i moliti Boga za pomoć', rekao je za Dnevnik.hr velečasni Davor Senjan, vicerektor Bogoslovnog sjemeništa u Đakovu.
Nade polažu u još devetoricu svećenika koje pripremaju. No, i to je pokazatelj sve manjeg zanimanja za ovu službu. Prema podacima Hrvatske biskupske konferencije (HBK) od 2019. do 2023. godine broj sjemeništaraca se prepolovio te pao s 51 na 26. Broj svećenika također pada, jer ih je u tom razdoblju 126 manje. Naime, 2019. ih je bilo 2415, da bi ih 2023. bilo tek 2289. Uz njih, manje je redovnika i redovnica. Redovnika je 748, a redovnica 2460.
vezane vijesti
Demografski pokazatelj
Primjećuju to i građani. 'Kao da je to manje atraktivan izbor i stil života', smatra Gabrijela iz Dubrovnika, dok Franc iz Zagreba dodaje: 'Ne daj Bože da i svećenike uvozimo. To ne bi bilo dobro.'
No, upravo to bi moglo biti rješenje ovog problema. 'Nama treba, između ostalog, klasični model selektivne migracijske politike i oslanjanje na hrvatsko iseljeništvo i njihovo uključivanje u ukupni život Hrvatske', poručio je demograf Stjepan Šterc ističući da je manjak svećenika pokazatelj demografskih problema.
'Hrvatska ima sve manje učenika osnovnih i srednjih škola između šest i osam tisuća na godinu. Kad imate takav proces onda se on odražava apsolutno na svaku djelatnost i mene, zapravo, ne čudi da se odrazilo i na svećeničko zanimanje', zaključio je Šterc.
