Iako se 47 dana kampanje za Europski parlament teško može usporediti s američkim maratonskim višemjesečnim predizborima i izborima za predsjednika, svi mediji su s pravom istaknuli kako je riječ o najdužoj kampanji za ovo tijelo Europske unije, što svjedoči i o porastu važnosti i utjecaja parlamenta. Kako je za tportal.hr izjavio glavni tajnik Europskog parlamenta Klaus Welle, 'građani uviđaju da se u Bruxellesu donose krucijalne odluke' te se očekuje da bi ovoga puta i izlaznost mogla biti veća nego inače. Welle objašnjava da će se Europsko vijeće, kojim predsjeda Herman Van Rompuy, morati s parlamentom konzultirati oko sljedećeg predsjednika EK, o čemu su prethodno odlučivali šefovi država-članica bez ikakvog demokratskog nadzora ili potrebne transparentnosti, svodeći cijelu stvar na međusobne 'dealove'.

Pet glavnih političkih formacija Europskog parlamenta je ovoga puta ponudilo glavne kandidate, koji se po parlamentarnom tumačenju Lisabonskog ugovora ujedno natječu i za poziciju predsjednika Europske komisije. To su Jean-Claude Juncker (Europska pučka stranka), Martin Schulz (Socijalisti i demokrati), Guy Verhofstadt (Liberali), Alexis Tsipras (Ljevica), dok Zeleni u utrku šalju duo Jose Bove i Ska Keller, izražavajući tako svoju privrženost rodnoj ravnopravnosti. Svi oni će se suočiti i u prvoj TV-debati ove vrste, zakazanoj za 15. svibnja, koju planiraju prenositi brojne europske javne televizije.

Za potvrdu predsjednika EK u parlamentu je potrebno 376 glasova (od sveukupno 751), no osim izbornih rezultata, koji će biti poznati u noći 25. svibnja, ključan je moment i neformalna večera šefova država-članica 27. svibnja, na kojoj će se postići dogovor o predsjedniku EK. Kako stvari trenutno stoje i ukoliko se Europsko vijeće bude držalo slobodnije interpretacije Lisabonskog sporazuma, to će biti ili narodnjak Juncker ili socijaldemokrat Schulz, obojica već punom parom u kampanji, svjesni da bi njihovu sudbinu moglo odrediti nekoliko postotaka glasova. Europska pučka stranka i Socijalisti i demokrati su zapravo po svim anketama u mrtvoj utrci za prvo mjesto te trenutno obje frakcije osvajaju oko 28 posto glasova.

Od 751 zastupnika iz 28 zemalja-članica u Europskom parlamentu Hrvatska će ovaj put imati 11, dakle jednog manje nego prije, dok najviše zastupnika dobivaju Njemačka (96), Francuska (74) i Velika Britanija (73). Broj zastupnika u Europskom parlamentu se računa u odnosu na broj stanovnika pojedine države, pa zato najmanje zastupnika imaju Estonija, Cipar, Malta i Luksemburg, svaka po šest. Na ovim se izborima kao nositelji lista natječe i šest aktualnih europskih povjerenika, među njima i naš Neven Mimica, koji je u Hrvatskoj na prvom mjestu Kukuriku-liste, a tu je i vječna europska povjerenica, narodnjačka Viviane Reding iz Luksemburga, te primjerice Talijan Antonio Tajani. Njih je odlazeći predsjednik EK Jose Manuel Barroso oslobodio povjereničkih dužnosti i njihove portfelje rasporedio među ostalim povjerenicima.

Prema predviđanjima briselskih insajdera, novi predsjednik Europske komisije će biti izabran do ljeta, dok će se povjerenici izabrati tek na jesen, pa se preuzimanje dužnosti nove Komisije u punom sastavu očekuje tek 1. studenoga!

U svakom slučaju, ovo su prvi izbori za Europski parlament po pravilima iz Lisabonskog sporazuma, koji zastupnicima omogućava znatno veći utjecaj na rad europske izvršne vlasti te povećane legislativne i budžetske ovlasti. Glasnogovornik Europskog parlamenta Jaume Duch je za tportal.hr izjavio kako očekuje da će 'EP postati sve više sličan nacionalnim parlamentima', ali i naglasio da se ovaj puta treba među zastupnicima očekivati mnogo više euroskeptika ili otvorenih protivnika EU (njih više od 100, trenutna su predviđanja), dok bi veliko iznenađenje izbora mogla biti tvrda ljevica koju predvodi Tsipras.