U Hrvatsku se prošle godine doselilo 26.029 ljudi, a državu je napustilo 39.515 stanovnika, podaci su Državnog zavoda za statistiku (DZS), s time da su registrirane osobe samo one koje su napustile prebivalište u trajanju duljem od godinu dana radi privremenog odlaska iz Hrvatske i taj su odlazak prijavile MUP-u. I dok su stvarne brojke iseljenih daleko veće od službenih statistika - znanstvenici kažu i do 2,6 puta veće - navedeni broj imigranata vjerojatno je puno bliži stvarnosti. Tko se, dakle, po službenim podacima doseljava u Hrvatsku i kamo sve ljudi odlaze iz Hrvatske?
U 2018. iz inozemstva se doselilo 33 posto hrvatskih državljana i 67 posto stranaca, a odselilo se 92 posto hrvatskih državljana i osam posto stranaca. Od ukupnog broja doseljenih najviše ih je stiglo iz BiH (40 posto), dok je od ukupnog broja iseljenih najviše otišlo u Njemačku (55 posto). Tri četvrtine doseljenih su muškarci, a u ukupnom broju odseljenih muškaraca je 55 posto. Gotovo polovica odseljenih (45,5 posto) bila je u dobi od 20 do 39 godina. Doseljenici su mahom stigli u Grad Zagreb (25 posto) i Splitsko-dalmatinsku županiju (11 posto), a iseljenici su najviše odlazili iz Grada Zagreba (17 posto), Osječko-baranjske (9 posto) i Vukovarsko-srijemske županije (8 posto), izvijestio je Državni zavod za statistiku.
Gotovo dva desetljeća unatrag migrantski trend bio je dijametralno suprotan: 2001. godine u Hrvatskoj je registrirano 24.415 doseljenika i samo 7488 iseljenika. Idućih desetak godina broj imigranata kontinuirano pada, do rekordno niskih 4985 u jeku financijske krize 2010. godine. No već 2011. registrirano je gotovo dvostruko više useljenika, njih 8959, da bismo lani - uz značajnija vrludanja u međuvremenu - preskočili ljestvicu od 26 tisuća imigranata.
Emigrantske brojke od početka stoljeća također dosta variraju, ali uz snažan trend rasta. Najmanje stanovnika Hrvatsku je napuštalo u godinama blagostanja - rekordno niskih 6012 bilo je 2005. godine - a od 2010. broj emigranata kontinuirano raste, sve do rekordnih 47.352 u 2017. godini. Niz je prekinut lani, s gotovo osam tisuća manje registriranih odlazaka, ali to su tek službene brojke DZS-a i ne može se govoriti o trendu.
Najviše useljenika u Hrvatsku stiže iz europskih zemalja, u koje se ujedno najčešće odlazi.
Odlasci
Prošle godine, prema DZS-u, uvjerljivo se najviše odlazilo u Njemačku, u kojoj je novi dom svakog dana pronašlo 60-ak dotadašnjih stanovnika Hrvatske - ukupno 21.732 - potom u BiH (3631), Austriju (2607), Irsku (2051) i Srbiju (1613).
Nove destinacije pronašli su i u Švicarskoj (873), Švedskoj (814), Italiji (749), Sloveniji (685), Ujedinjenoj Kraljevini (596), Norveškoj (267), Francuskoj (264), Nizozemskoj (195), Belgiji (158), Danskoj (157), Sjevernoj Makedoniji (127), Češkoj (124), Mađarskoj (115) i Španjolskoj (106).
>>> Konačno znamo koliko ljudi se iselilo iz Hrvatske: Brojka je golema, ali u stvarnosti je duplo gore
Manje od stotinu stanovnika RH otišlo je u Luksemburg (70), Slovačku (62), Rumunjsku (52), Poljsku (49), Bugarsku (32), Finsku (24), Portugal (23), Maltu (20), Grčku (17), Litvu (5), na Cipar i u Estoniju po troje, a dvoje se skrasilo u Latviji.
U azijske zemlje lani je otišlo 319 stanovnika Hrvatske, u Afriku 39, u Sjevernu i Srednju Ameriku 746 (u SAD 401, a u Kanadu 325), u Južnu Ameriku 58, u Oceaniju 255, od čega u Australiju 223. Nepoznato je ostalo novo odredište 343 stanovnika Hrvatske.
Dolasci
Najviše ljudi doselilo se 2018. godine u Hrvatsku iz BiH (10.348), Njemačke (3232) i Srbije (2880).
Slijede Sjeverna Makedonija (844), Slovenija (619), Italija (523), Austrija (501), Švicarska (399), Ujedinjena Kraljevina (216), Irska (209), Francuska (145), Švedska (109), Nizozemska (101), Mađarska (88), Poljska (86), Češka (81), Slovačka (56), Španjolska (52), Norveška (50), Belgija (48), Rumunjska (43), Danska (42), Bugarska (36), Finska (15), Grčka (14), Portugal (12), Luksemburg (10), Litva (8) te iz Latvije i s Cipra po petero novih stanovnika Hrvatske. Iz Estonije i Malte nije se doselio nitko.
vezane vijesti
Iz Azije su se lani u Hrvatsku preselile 903 osobe, iz Afrike 128, iz Sjeverne i Srednje Amerike 486 (od toga iz SAD-a 328, a iz Kanade 135), iz Južne Amerike 125, iz Oceanije 197 - od čega iz Australije 172. Nije poznato odakle je došlo čak 419 ljudi.
Razmjena u ljudstvu: BiH, Njemačka, Austrija, Srbija
Najveću 'razmjenu u ljudstvu' Hrvatska okvirno ima s BiH, Njemačkom, Austrijom i Srbijom.
Početkom stoljeća razlike u dolascima i odlascima po pitanju BiH bile su daleko veće nego danas: 2001. godine iz Hrvatske se ondje odselilo 1300, a iz BiH je došlo 15.188 ljudi. Desetljeće kasnije nastupa drastičan preokret pa se više ljudi iz Hrvatske seli u BiH, nego obratno (2010. odselilo se 3549, a doselilo 2589 ljudi; 2011. to je bilo 4029:3666). Posljednjih godina opet pretežu preseljenja iz BiH u Hrvatsku, s time da se lani bilježi dvostruko više dolazaka u odnosu na godinu prije, s 4949 na 10.348.
Gotovo nevjerojatno za današnje pojmove, iz Njemačke se 2001. godine u Hrvatsku doselilo 1756 ljudi, a ondje je otišlo 1015 hrvatskih državljana. Najveća razlika u korist Hrvatske registrirana je 2005. godine (1130:500), dok je najmanji odljev hrvatskih stanovnika u Njemačku bio 2009. godine, kada je u nju otišlo samo 459 ljudi. Godinu kasnije omjer se mijenja, vjerojatno uslijed financijske krize, da bi ta razlika eksplodirala nakon ulaska Hrvatske u EU, pa je 2014. registrirano 1095 useljenja iz Njemačke i 7961 iseljenja u tu zemlju. Sve brojke u međuvremenu rastu, do lanjskih 3232:21.732.
S Austrijom se kontinuirano u posljednja dva desetljeća bilježi manje dolazaka tamošnjih stanovnika u Hrvatsku nego obrnuto, s time da je taj omjer s godinama sve veći u korist Austrije. Tako se 2001. godine iz Austrije doselio 421 stanovnik, a u nju je otišlo 738 ljudi iz Hrvatske. Najmanja razlika (220:292) bila je 2009. godine, a otad emigracija u Austriju kontinuirano raste, opet s naglim skokom 2014. godine, kada se ondje preselilo 2000 hrvatskih stanovnika, a ovamo došlo 255 ljudi iz Austrije. Lanjski omjer bio je 1:5 u korist Austrije.
Migracije između Hrvatske i Srbije značajno variraju. Početkom stoljeća više ljudi doseljavalo se iz Srbije u Hrvatsku nego obrnuto (2001. godine 2123:583), da bi 2004. nastupio preokret koji je potrajao čak 13 godina, kada se iz Hrvatske daleko masovnije odlazi u Srbiju (primjerice, u godini ulaska Hrvatske u EU iz Srbije se doselilo 703 ljudi, a u nju ih je otišlo čak 4004). Lani je opet došlo do promjene, pa se tako 2880 stanovnika iz Srbije doselilo u Hrvatsku, a u tu susjednu zemlju otišlo je 1613 ljudi.
2001. vs. 2018.
Tko dolazi sve više, a tko je dignuo ruke od Hrvatske?
Iz europskih zemalja, u odnosu na 2001. godinu, u Hrvatsku se lani doselilo više stanovnika Austrije (421:501), Belgije (14:48), Bugarske (4:35), Cipra (0:5), Češke (5:81), Danske (8:42), Finske (1:15), Francuske (59:145), Grčke (3:14), Irske (0:209), Italije (212:523), Latvije (0:5), Litve (0:8), Luksemburga (3:10), Mađarske (16:88), Nizozemske (31:101), Njemačke (1756:3232), Poljske (1:86), Portugala (0:12), Slovačke (4:56), Slovenije (425:619), Španjolske (3:52), Švedske (85:109), Ujedinjene Kraljevine (18:216), Norveške (9:50), Sjeverne Makedonije (180:844) i Srbije (2123:2880).
Iz Estonije i Malte nitko se nije doselio u Hrvatsku ni 2001. ni 2018. Ipak, u međuvremenu se iz Estonije doselilo 37, a iz Malte 20 ljudi.
Priljev stanovništva u Hrvatsku značajno je povećan iz azijskih zemalja (10:903), a ponešto i iz Afrike (11:128) te Južne Amerike (25:125). Iz Kanade je u Hrvatsku i 2001. i 2018. godine došlo po 135 stanovnika, dok je porast registriran iz SAD-a (218:328).
Manje stanovnika lani se, u odnosu na 2001., doselilo samo iz četiri zemlje, a to su BiH (15.188:10.348), Švicarska (418:399), Rumunjska (114:43) i Australija (243:172).
Zanimljivo, 2001. godine nije se znalo odakle je došlo čak 2626 novih stanovnika Hrvatske ni kamo je otišlo dotadašnjih 3515, dok je lani ostalo nepoznato odakle je došlo njih 419 i kamo ih je otišlo 343.
