'Matica hrvatska je dio povijesti hrvatskoga naroda i hrvatske kulture, a osobito u njegovom najvažnijem razdoblju, od javljanja nacionalne svijesti i narodnog preporoda, do ostvarenja samostalne i neovisne suverene hrvatske države', rekao je dodavši kako joj je cilj bio izdavanje knjiga na hrvatskome jeziku, nužnih za promicanje preporodnih ideja i književnih tekstova.

Podsjetio je kako je u Matici 1967. potpisana Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika i kako se Matica 1971. odrekla Novosadskog sporazuma o jeziku pa su njezini potpisnici osuđeni, a rad Matice hrvatske je 1972. onemogućen i zabranjen.

Ocijenio je kako je takvo zatiranje rada hrvatske kulturne ustanove samo je još snažnije ujedinilo hrvatski narod i ojačalo želju za samostalnošću i neovisnošću. Važnost i današnjeg djelovanja i postojanja, prepoznaje i podupire Vlada Republike Hrvatske, a to se ogleda i kroz financiranje njene redovne djelatnosti uz poseban angažman Ministarstva kulture koje osigurava pet milijuna kuna na godišnjoj razini, rekao je Plenković.

Naglasio je kako je Matica dijelila sudbinu hrvatskoga naroda i onda kada je to bilo dobro i lijepo kao i onda kad mu je sudbina bila tragična. Po Plenkovićevim riječima, Matica je čuvala i izgrađivala hrvatski kulturni i nacionalni identitet.

U ime predsjednice Republike Kolinde Grabar Kitarović na povijesnu ulogu Matice u borbi hrvatskoga naroda za slobodu i izgradnji kulturnoga identiteta podsjetio je njezin izaslanik Mate Granić.

Predsjednik Matice hrvatske akademik Stjepan Damjanović podsjetio je kako je Matica jedna od najstarijih hrvatskih kulturnih ustanova, utemeljena je 10. veljače 1842. godine pod imenom Matica ilirska na prijedlog grofa Janka Draškovića, koji je bio i prvi njezin predsjednik.

Po Damjanovićevim riječima, svrha Matice hrvatske je promicanje nacionalnoga i kulturnog identiteta u područjima umjetničkoga, znanstvenog i duhovnoga stvaralaštva te poticanje razvitka javnoga i društvenog života.

Ocijenio je kako u Hrvatskoj nema ustanove koja bi se po svojoj tradiciji, kontinuitetu rada i djelovanju mogla usporediti s Maticom hrvatskom. Nezamjenjiva joj je uloga u izgradnji hrvatskoga identiteta, napomenuo je dodavši kako Matica u sadašnjim okolnostima igra važnu ulogu u odgoju svakoga hrvatskog državljanina i rodoljuba.

Predsjednik Matice slovačke Marian Tkač podsjetio je na čvrste hrvatsko-slovačke kulturne i političke veze preko pojedinih kulturnih i vjerskih djelatnika Slovaka, koji su se poput zagrebačkoga nadbiskupa Jurja Haulika odlikovali hrvatskim domoljubljem.

Predsjednik Društva hrvatskih književnika Božidar Petrač ustvrdio je kako Matica hrvatska nije samo tiskala vrijedne knjige, nego je svojim radom izgrađivala hrvatski nacionalni identitet. Petrač je podsjetio i kako je zalaganjem i potporom Matice osnovano i Društvo hrvatskih književnika.

Predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) akademik Zvonko Kusić podsjetio na bliske veze između Matice i Akademije što se ogleda i u tome da su od 24 dosadašnja Matičina predsjednika njih 15 bili članovi Akademije, uključujući i sadašnjeg predsjednika akademika Stjepana Damjanovića.

Matica hrvatska jedna je od temeljnih institucija hrvatskog naroda, ona je gradila i čuvala hrvatski identitet te simbolizira povijest borbe hrvatskog naroda za svoju slobodu, rekao je Kusić dodavši kako ona od samih početaka spaja hrvatski sjever i jug.

Svečanom obilježavanju 175. obljetnice Matice hrvatske nazočili i zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, predsjednik HBK i zadarski nadbiskup mons. Želimir Puljić, predsjednik mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj Aziz efendija Hasanović, više ministara te saborski zastupnici i predstavnici vlasti grada Zagreba.

Matica hrvatska utemeljena je 10. veljače 1842. godine pod imenom Matica ilirska, a svrha joj je promicanje nacionalnoga i kulturnog identiteta u područjima umjetničkoga, znanstvenog i duhovnoga stvaralaštva. Godine 1972. uslijed jugoslavenskoga komunističkog progona hrvatskih studenata i gušenja Hrvatskoga proljeća Matica hrvatska je raspuštena, a djelatnost joj je zabranjena. Tijekom progona Matičine prostorije i arhiv preuzima policija, dio pokretne imovine je otuđen, a dio predan na čuvanje Jugoslavenskoj akademiji znanosti i umjetnosti.

Rad Matice prestaje 11. siječnja te godine, stigmatizirani su ona i njezini suradnici, od kojih su mnogu zatvoreni, proganjani ili izgnani. Nakon demokratskih promjena 1989., obnovljen je rad Matice hrvatske. Obnoviteljska skupština Matice održana je 8. prosinca 1990. Danas djeluje oko 130 ogranaka u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i drugim zemljama.