Obnova potresom stradale zgrade vrijedna 15,5 milijuna eura financirana je iz Fonda solidarnosti Europske unije i Mehanizma za oporavak i otpornost, kao jedan od 61 projekta obnove ugovoren iz Fonda solidarnosti EU na području grada Zagreba, a čiji su korisnici fakulteti Sveučilišta u Zagrebu, Akademija likovnih umjetnosti te Katoličko sveučilište.

Ukupna vrijednost ugovorenih projekata iznosi 580,1 milijuna eura, od čega je iz Fonda solidarnosti EU ugovoreno 282,8 milijuna eura.

Potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić je čestitao Fakultetu i kazao da se Hrvatska vlada odlučila za koncept cjelovite obnove, koji je duži ali koji se isplati čekati.

Kazao je također da je trenutno najveća prepreka ubrzanju obnove nedovoljna hrvatska građevinska operativa, jer se brojne javne nabave ne mogu zaključiti zbog toga nedostatka.

Ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs čestitao je na 'izrazito uspješno završenoj cjelovitoj obnovi fakulteta' koji je jedan od prvih ušao u cjelovitu obnovu.

Naglasio je važnost Fakulteta političkih znanosti koji je kao prvi takav fakultet političkih znanosti na jugoistoku Evrope proizveo veliki broj osoba koje su obnašale dužnosti u hrvatskom društvu i koje su doprinijele razvoju demokratskog društva.

Fakultet prije obnove nije imalo najbolje uvjete za rad, a sada ima sve što treba suvremenim visokoškolskim ustanovama. U tom procesu obnove, Sveučilište u Zagrebu dobit će oko 350 tisuća kvadratnih metara kompletno obnovljenih prostora, kazao je Fuchs i najavio rješavanje pitanja sveučilišnog kampusa na Borongaju.

Dekan Fakulteta političkih znanosti Dario Nikić-Čakar zahvalio je svima koji su sudjelovali u obnovi i kazao da je Fakultet dobio 'zgradu koja dolikuje suvremenoj, visokoobrazovnoj instituciji kakva je Fakultet političkih znanosti'.

Izdvojio je da je obnova Fakultetu donijela 13 funkcionalnih i suvremeno opremljenih ureda, novi višenamjenski centar fakulteta koji uključuje audio-vizualne studije, režiju, redakciju, studentske mreže, moderno uređene i opremljene nastavničke kabinete, studenski klub sa zimskim vrtom, novu troetažnu biblioteku i čitaonicu, dvije fotonaponske solarne elektrane, novu fasada energetske uštede više od 50 posto i drugo.

Ulazak u zgradu, kazao je, simbolički označava i početak procesa modernizacije studijskih programa, što uključuje da oni moraju ići u korak s tehnološkim, akademskim i istraživačkim inovacijama, da se moraju harmonizirati s trendovima i potrebama tržišta, da moraju biti konkurentni ne samo u Hrvatskoj, već i u svjetskoj akademskoj zajednici, te da i dalje podučavaju kritičkim razmišljanjima.

Govorili su još izaslanik predsjednika Sabora Karlo Ressler, posebni savjetnik predsjednika Republike za ekonomiju Velibor Mačkić, gradonačelnik Tomislav Tomašević i rektor Sveučilišta u Zagrebu Stjepan Lakušić.