Svećenici neće dijeliti sudbinu naroda i neće ih zakvačiti tzv. krizni porez. Službenici Katoličke crkve, naime, imaju redovita mjesečna primanja, ali ne kao plaću, nego kao - nagradu. Ta nagrada sastoji se isključivo od zajamčenoga neto iznosa, na koji ne dolaze davanja koja se obračunavaju na redovite plaće zaposlenih u Hrvatskoj. Riječ je o svojevrsnom parafiskalnom sustavu, koji je neovisan o poreznom sustavu te ga je nemoguće zahvatiti i nedavno proglašenim kriznim porezom. Novac se isplaćuje iz župnih i biskupijskih blagajni, a ne, kao što mnogi misle, iz državne blagajne, piše Večernji list

Svećeničke su plaće u rasponu od 4000 do 5000 kuna te od 9000 do 10.000, ovisno o službi, stažu, biskupiji, metropoliji. Tako se u jednome trenutku stvorila i razlika između svećenika i biskupa u središnjoj i istočnoj Hrvatskoj, koji su imali, primjerice, veće "plaće" (čitaj: nagrade) od onih u Riječkoj metropoliji. Naime, u Zagrebačkoj nadbiskupiji u jednom je trenutku korigiran Pravilnik o nagrađivanju, koji je dio Financijskoga sustava Katoličke crkve u RH donesenog na sjednici HBK u Poreču u rujnu 2000. Zagrebačkim je svećenicima tako osnovica promijenjena na 4000, a riječkima je ostala na 3000 kuna.

Na tu se osnovicu svećeniku pribrajaju bodovi (50 kuna na razini RH) ovisno o stažu i službi, pa su si tako riječki biskupi mjesečnoj osnovici od 3000 kuna pribrajali oko 80 bodova, čime im se pribraja 4000 kuna i mjesečna nagrada im je iznosila oko 7000 kuna, dok zagrebački biskupi imaju osnovicu od 4000 kuna i mjesečna nagrada im iznosi oko 9000 kuna.

Izračun je isti i za svećenike nižega ranga, pa generalni vikari imaju od 5000 do 7000, a svećenici od 4000 kuna naviše. Gledano kroz prizmu kriznog poreza, to bi značilo da bi zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić i njegovi kolege biskupi plaćali oko 360 kuna poreza. No, ni jedan biskupi ili nadbiskup, baš kao ni jedan svećenik, neće ništa morati izdvojiti iz svojih "plaća" jer je riječ o neovisnom financijskom sustavu koji se ni u jednoj točki ne dodiruje s poreznim i financijskim sustavom države. Osim, dakako, u dijelu priljeva novca iz proračuna.