Istina je, kaže Havel, da Švedski demokrati imaju kontroverznu prošlost, ali s njom su odavno raskrstili te današnji predsjednik Jimmie Akesson ne dopušta nikakve ispade koji bi upućivali na rasizam ili desni ekstremizam.

'Kao ekstremnu desnicu Švedske demokrate doživljavaju mediji skloni lijevom političkom spektru. Švedski demokrati su konzervativna stranka koja je obećala napraviti najbolje za svoje birače i za Švedsku, a ne primjerice za kinesko gospodarstvo ili za briselske birokrate', istaknuo je Havel, dodavši da se o krajnjoj desnici može maliciozno govoriti samo ako se ne zna o čemu se radi. Havel je objasnio da su osnivači Švedskih demokrata koketirali ili bili izravno povezani s ekstremno desnim idejama tijekom formiranja stranke, osamdesetih godina prošlog stoljeća. Od tada se ona znatno promijenila. Podsjetio je i da, kada se govori o grijesima prošlosti, svatko ima 'oraha u džepu'.

'Socijaldemokrati su nekad davno, a govorimo o tridesetima i četrdesetima, pa čak i pedesetim godinama prošlog stoljeća, obavljali prisilna steriliziranja pojedinih društvenih skupina, pa čak i Roma po rasnoj osnovi', kazao je Havel. Umjereni, Švedski demokrati, Kršćanski demokrati i Liberali osvojili su 176 mjesta u parlamentu od 349 zastupničkih mjesta i tijesno pobijedili lijevi centar i ljevicu (socijaldemokrate, rebrendirane komuniste i zelene), a koji su dobili 173 mjesta u parlamentu.

Ulf Kristersson, čelnik Umjerene stranke, dobio je mandat za sastav vlade iako je njegova stranka dobila manje glasova od Švedskih demokrata, ali ima širi koalicijski potencijal. Švedski demokrati osvojili su 20 posto glasova, što ih je svrstalo na drugo mjesto na izborima, odmah iza socijaldemokrata. Dominantne teme izborne kampanje bile su nasilje bandi, imigracija, integracija, reforma kaznenog zakona, obrazovanje, zdravstvo, rastuće cijene energije, inflacija i okoliš. Kampanja protiv rastućeg nasilja bandi posebice je bila u središtu kampanje svih konzervativnih stranaka.

Havel kaže da Švedski demokrati nisu tipična stranka protiv establišmenta, kakve su se pojavljivale u Europi, poput primjerice Alternative za Njemačku. Švedski demokrati nisu na ovim izborima poglavito osvojili protestne glasove desničarske mladeži ili 'stareži', nego su preoteli birače drugih tradicionalnih stranaka. Kaže da su uspjeli doći do glasova radnika koji tradicionalno glasaju za socijaldemokrate - najveću stranku i na ovim izborima, a koja je u posljednjih 100 godina vladala Švedskom gotovo u kontinuitetu - uspjeli su uzeti glasove umjerenima, stranci konzervativnog centra koja se oprezno može usporediti s našim HDZ-om i koja tradicionalno privlači glasove poduzetnika i imućnijih, a uspjeli su uzeti velik broj glasova Stranke centra, one koja tradicionalno pronalazi svoje biračko tijelo među poljoprivrednicima i stanovništvom na selu.

'Švedski demokrati uspjeli su doprijeti do skoro svih pora društva porukama koje su zanimljive širokoj lepezi švedskih birača jer su otvoreno, ali istodobno izbalansirano adresirali većinu gorućih pitanja i problema današnje Švedske, od loše integracije dijela useljenika do urušavanja dijelova švedskog gospodarstva u ime sprječavanja globalnog zatopljenja', naglasio je stručnjak. No kako je došlo do toga da ostvare tako dobar rezultat, je li to plod populizma, samo na protuimigrantskom sentimentu, ili ima tu još nečega? Naš sugovornik objašnjava da na izborima stranke često posežu za populizmom, pa ga je bilo i u predizbornoj kampanji Švedskih demokrata. Međutim Švedsku potresaju golemi i ozbiljni skandali vezani uz dolazak velikog broja ljudi koji nemaju pravo na useljenje.

'Ljudi dolaze u Švedsku i traže azil, što nije u skladu s europskim zakonima. Azil se traži, prema zakonima Europske unije, u prvoj sigurnoj zemlji u koju izbjeglica dođe. Dakle, ako je netko došao primjerice u Grčku, u njoj traži azil. Ali ako je iz Grčke otišao u Švedsku, mora se vratiti u Grčku. Zašto ljudi idu u Švedsku? Zbog izdašnih socijalnih davanja. Ono što je švedska vlada bila dužna napraviti je ispitati koja je bila prva zemlja u koju su ušli i vratiti ih tamo da se ispita njihov zahtjev za azil', navodi Havel. Još gora stvar je to da je posljednjih nekoliko godina došlo do prave eksplozije letalnog nasilja u Švedskoj.

'Nikad prije u suvremenoj povijesti Švedske nije toliko puno ljudi ubijeno iz vatrenog oružja. Ove godine već je zabilježeno četrdesetak ubojstava', upozorava politolog i nastavlja: 'Postoje gradska područja koja su naseljena useljenicima koji se nisu integrirali. Posebno je problematična integracija dijela stanaca i useljenika s područja Bliskog istoka i Afrike.'

Havel kaže da mnogi od njih nisu naučili jezik, počeli ići u školu ili raditi, nego žive od kriminala, socijalne pomoći ili radikalnog islama te vrlo često kombinacije tih triju stvari.

'To je bio slon u prostoriji! O toj se temi godinama nije moglo otvoreno govoriti, a svi su bili svjesni njezina postojanja', kaže. Politolog smatra da su Švedski demokrati našli nišu i adresirali ta pitanja, čime su, ocjenjuje, dobili stotine tisuća glasova građana koji nužno ne simpatiziraju s konzervativnim načinom političkog uređenja Švedske, primjerice u pitanjima porezne politike, ali prepoznaju da je nesigurnost koja se uvelike može povezati sa strancima za njih i njihove obitelji danas najveći problem.

Drugi najveći problem vezan uz kriminal su, navodi, niske zatvorske kazne. Čitav je niz blagih zakona za najteže oblike kriminala, za koje su Švedski demokrati također rekli da će ih ukinuti. Ali Švedski demokrati nisu fokusirani samo na jednu temu, nego nude rješenja i u drugim područjima. Poseban naglasak stavili su na promjene poreznog sustava te žele da oni koji rade i pridonose društvu imaju više koristi i da se na njih počne više paziti, a da se smanje izdašna socijalna davanja po kojima je Švedska poznata u svijetu i koja privlače velik broj useljenika. Također imaju prijedlog, za koji Havel kaže da će ga vjerojatno provesti, da se kao dio opće zdravstvene skrbi uvrsti i njega zubi. Zalažu se i za poboljšanje statusa švedskih umirovljenika, a imaju i jasan stav vezan uz klimatske promjene.

'Švedski crveni i zeleni guraju taj fenomen klimatskih promjena kao svojevrsnu religiju s dogmom da je klimatske promjene izazvao zapadni industrijalizirani svijet. U tu se premisu ne dira te se u srednjostrujaškim medijima i među lijevim političkim akterima razgovara poglavito o tome kako Šveđani kao dio Zapada mogu smanjiti štetne emisije', navodi Havel.

Švedski demokrati odbacili su takav narativ i dokazuju da je najveći globalni onečišćivač zraka Kina, a uz nju Indija i Rusija, govori naš sugovornik. Ključna poruka koju šalju je da švedska industrija radi po najstrožim ekološkim standardima i da bi zatvaranje švedske proizvodnje i njezino premještanje u Aziju učinilo veću štetu za okoliš jer će se tada iste stvari proizvoditi u Kini po uvjetima daleko štetnijima za prirodu.

'Sve što se izmjesti iz Švedske bit će puno štetnije za globalni okoliš', poručuju Švedski demokrati, a Švedska će pri tome nepotrebno izgubiti radna mjesta. Umjesto toga valja investirati u švedsku kreativnost, na području ekološki održivog gospodarstva. Pitanja okoliša su vrlo važna za švedskog birača te to nije usputna i marginalna tema, a čelnik Švedskih demokrata Akesson uspio je artikulirati poruke na način koji će im biti prihvatljiv. Može li se taj val preliti iz Švedske u druge europske i skandinavske zemlje ili je riječ o specifičnom lokalnom problemu? Havel kaže da se ne radi o lokalnom fenomenu, već se on djelomice prelio iz okolnih država u Švedsku.

'U Danskoj su na vlasti Socijaldemokrati, čiji je program po pitanju ilegalnog useljeništva takav da se ilegalne useljenike planira slati u Ruandu i ondje rješavati njihove zahtjeve. Dakle imamo socijaldemokrate koji imaju i strože zakone od onih za koje se zalažu Švedski demokrati, pa ih se ne svrstava među ekstremnu desnicu, niti oni to jesu. Prije bi se moglo govoriti o odgovornosti prema svojoj zemlji i biračima te zdravom razumu', zaključio je politolog. Napomenuo je da je taj trend već nekoliko godina prepoznat u Skandinaviji - stav da se mora učiniti nešto s tim dijelom društva koje se nije integriralo, ne želi se integrirati i pridonosi nesigurnosti u javnom prostoru, školama i vrtićima.

'S time su se birači ovaj put u Švedskoj pokušali nositi na način da podare glas Švedskim demokratima', zaključio je.