Zbog visoke zaduženosti i raskoraka između proračunskih prihoda i rashoda od gotovo dvije milijarde eura, štednja će biti jedan od prioriteta nove slovenske vlade, složili su se u četvrtak u TV debati čelnici vodećih slovenskih stranaka, uoči prijevremenih parlamentarnih izbora 4. prosinca
Janez Janša, čijoj Slovenskoj demokratskoj stranci (SDS) većina predizbornih anketa, prognozira osvajanje relativne većine u parlamentu, rekao je u sučeljavanju na televizijskoj postaji POP-TV da su vremena postala ozbiljna te da će nova vlada u četiri godine morati smanjiti troškove države za jednu milijardu eura.
'Trebat će štedjeti na svim područjima', rekao je Janša dodajući će, u slučaju da postane premijer, vlada biti manja te da će sva ministarstva svoje troškove već iduće godine morati smanjiti za prosječno 10 posto.
Janša je isto tako istakao da postoje velike rezerve za uštede na području javnih narudžbi države, gdje bi se moglo uštedjeti 20 posto sredstava.
Ljubljanski gradonačelnik Zoran Janković, čija je stranka Pozitivna Slovenija po predizbornim anketama na drugom ili trećem mjestu po broju potencijalnih glasova, rekao je da da su moguće uštede i racionalizacije u državnoj upravi 'mekim' otpuštanjem dva posto zaposlenih godišnje te da Slovenija treba reformu tržišta rada.
Za gospodarski oporavak i stvaranje pozitivne društvene klime, po njegovim je riječima, ključno povećati proračunske prihode te dati poticaj proizvodnji i otvaranju novih radnih mjesta.
'Ključno je uvesti olakšice na nove investicije jer bez novih investicija neće biti ni radnih mjesta', rekao je Janković koji smatra da bi se one mogle izvesti bez velikog novog zaduživanja, među ostalim i djelotvornijom uporabom sredstava iz europskih fondova.
Bivši ministar javne uprave Gregor Virant, kojem kao predsjedniku Građanske liste Gregora Viranta ankete prognoziraju drugo ili treće mjesto po broju mandata u novom parlamentu, najavio je da bi kao predsjednik vlade tražio milijarda eura ušteda u javnom sektoru. Ustvrdio je da njegova stranka ima program koji to omogućava.
Do velikih bi se ušteda, po Virantu, došlo smanjivanjem sive ekonomije sa sadašnjih 27 posto BDP-a na polovicu, odnosno na prosječnu razinu u Europskoj uniji te razbijanjem kartela i monopola u sustavu.
Aktualni premijer Borut Pahor, čijim Socijalnim demokratima (SD) predizborne ankete najavljuju neuspjeh na izborima, rekao je da njegova vlada Sloveniju ostavlja u relativno dobrom ekonomskom i socijalnom stanju, ako se imaju u vidu posljedice svjetske ekonomske krize koje su Sloveniju zahvatile upravo u vrijeme početka njegova mandata prije tri godine. S dugom koji iznosi 42,3 posto BDP-a Slovenija nije pretjerano zadužena, kako je to slučaj s nekim drugim europskim državama, a vlada je svojim mjerama postigla da unatoč krizi nije došlo do velikog socijalnog raslojavanja, među ostalim je naglasio Pahor. Sadašnja vlada novoj ostavlja 2,3 milijarde eura depozita u slovenskim bankama, što je štednja u čarapi, zbog čega se nova vlada neće morati značajnije zadužiti niti u slučaju produbljivanja ekonomske krize, ustvrdio je Pahor.