Udruga općina u Republici Hrvatskoj istražila je na temelju stranačkih programa i javnih istupa stranačkih čelnika što o reformi lokalne uprave i samouprave misle glavni politički akteri. Deklarativno, većina ih se zalaže za daljnju decentralizaciju i jačanje fiskalnog kapaciteta lokalne uprave, ali u programima je malo konkretnih mjera kojima bi se to postiglo. U pogledu teritorijalnog preustroja i racionalizacije lokalne uprave svi se slažu da je potrebno ozbiljno razmotriti to pitanje, ali jedino se HSLS otvoreno zalaže za radikalno smanjenje broja županija i zaposlenih u lokalnoj upravi
HDZ – naručili studiju pa stali
Ekonomski institut je za aktualnu HDZ-ovu vladu izradio studiju koja je upozorila na niz slabosti postojećeg ustrojstva lokalne samouprave te kao jedini mogući izlaz predložila decentralizaciju i teritorijalni preustroj države.
Studijom su predložene tri skupine mjera za decentralizaciju i zatražena jasna raspodjela obaveznih nadležnosti između općina, gradova i županija. Studija predviđa promjenu načina financiranja koja će omogućiti jedinicama stabilne prihode te reorganizaciju lokalnih jedinica koja predviđa značajno smanjenje njihova broja. Teritorijalni preustroj proveo bi se na osnovi tri kriterija: broja stanovništva, proračunskog kapaciteta te specifičnih povijesnih, kulturnih i drugih kriterija.
Međutim, iako je Vlada ljetos imenovala radnu skupinu za decentralizaciju i teritorijalni preustroj koja je na temelju studije trebala osmisliti reformu lokalne samouprave, do danas se nije maknulo s mrtve točke. Ni u predizbornom programu HDZ ne navodi ništa konkretnije osim što obećava da će još intenzivnije raditi na ujednačenom razvoju Republike Hrvatske s ciljem daljnjeg smanjivanja razlika u razvijenosti županija.
U provođenju regionalnih politika na načelima partnerstva središnje i lokalne vlasti, HDZ se planira osloniti na značajna sredstva iz kohezijskih fondova, Fonda za regionalni razvoj i Europskog socijalnog fonda.
KUKURIKU KOALICIJA - lokalnim jedinicama veće ovlasti i više novca
Najjača oporbena stranka, SDP, u koaliciji s HNS-om, IDS-om i HSU-om protivi se radikalnom smanjenju broja općina, gradova i županija zalažući se za to da se racionalizacija vodi po kriteriju ekonomske snage i fiskalnog kapaciteta.
Stav Kukuriku koalicije je da novi regionalni i lokalni ustroj treba uzeti u obzir socijalne i ekonomske pretpostavke, odnosno uravnotežiti tri osnovna zahtjeva – ekonomsku efikasnost, lokalnu demokraciju i identitet. Koalicija smatra da bi vlast trebala djelovati po načelu supsidijarnosti, tako da se višoj razini treba prepustiti samo ono što se ne može riješiti na nižoj, vodeći računa o učinkovitom pružanju javnih usluga i obavljanju javnih poslova.
Ocjenjujući da je postojeća razina centralizacije u Hrvatskoj neodrživa jer vodi daljnjem rastu disproporcija i slabljenju ukupne gospodarske moći zemlje, koalicija planira povećati ovlasti jedinica lokalne i regionalne samouprave i nastaviti fiskalnu decentralizaciju. Cilj je sustići razvijene zemlje Europske unije koje 20 do 25 posto javnih financija raspodjeljuju regionalnim i lokalnim zajednicama (u Hrvatskoj je taj udio oko 10 posto). Financijski kapacitet lokalnih jedinica pojačao bi se prepuštanjem lokalnim proračunima većeg dijela poreza na dobit.
Kukuriku koalicija smatra da bi se povećanjem ovlasti nižih razina samouprave (regija, gradova i općina) povećala i motiviranost građana da sudjeluju u kreiranju i provođenju lokalne i regionalne politike, pa tako i stvarni javni nadzor nad donošenjem i provođenjem javnih odluka i trošenjem javnoga novca.
HRVATSKI LABURISTI - referendum o ustroju lokalne samouprave
Laburisti ocjenjuju da je nevjerojatno nabujala lokalna samouprava u 429 općina, 126 gradova i 20 županija. Lesarova stranka planira izraditi dvije studije kojima bi se došlo do optimalnog broja jedinica lokalne uprave i zaposlenih u njima. Prva bi trebala pokazati koliko nam je potrebno stručnih i školovanih radnika u državnoj upravi i lokalnoj samoupravi te javnim poduzećima. Druga studija trebala bi na temelju istraživanja o financijski samoodrživim jedinicama lokalne samouprave utvrditi kriterije prema kojima bi se ubuduće dodjeljivao status općine, grada i županije.
Studije će Hrvatski laburisti dati na uvid javnosti i pokrenuti sveobuhvatnu raspravu, a o konačnom ustroju raspisati referendum.
HSLS – decentralizacija uz smanjenje broja jedinica
HSLS se otvoreno zalaže za radikalno smanjenje broja županija i broja zaposlenih u lokalnoj samoupravi. Polazeći od zaključka da je reforma lokalne uprave i neminovnost, HSLS se zalaže za novi ustroj lokalnih jedinica koje će kadrovski, tehnički, organizacijski i financijski biti sposobne voditi razvojne politike (primarna funkcija) i biti portal javnih servisa građanima i poduzetnicima (sekundarna funkcija).
Kosorova stranka predlaže napuštanje modela regionalnog ustroja prema županijama i prijelaz na ustroj s pet regija – Slavonija, Središnja Hrvatska, Zagreb, Istra i Primorje te Dalmacija. HSLS predlaže i fiskalnu decentralizaciju s ciljem da se do 2014. odnos središnje države prema jedinicama lokalne uprave postavi u okvirni odnos 75:25 u ukupnim prihodima konsolidirane opće države.
HSS – državna pomoć nerazvijenima
Protiveći se smanjenju broja jedinica lokalne samouprave, Hrvatska seljačka stranka zalaže se za razvrstavanje lokalnih jedinica prema indeksu razvijenosti, pri čemu bi središnja država pomagala jedinicama ispod 75 posto prosjeka razvijenosti Hrvatske. Takvim područjima treba pomoći da bi ubrzala svoj gospodarski razvoj, s naglaskom na otvaranju novih radnih mjesta.
Indeks razvijenosti temelji se na pet pokazatelja: dohodak po stanovniku, stopa nezaposlenosti, proračunski prihodi teritorijalnih jedinica po glavi stanovnika, opće kretanje stanovništva i stopa obrazovanosti.
