Švicarci su u nedjelju na referendumu tijesnom većinom izglasali uvođenje kvota za radnike iz Europske unije, što je protivno ugovorima koje Švicarska ima s EU-om.

U intervjuu za Reutersov summit o eurozoni, Barroso je upozorio da će ta odluka imati 'ozbiljne posljedice' za odnose Švicarske s Europskom unijom.

Premda nije izravno spomenuo nikakve posebne sankcije, Barroso je dao do znanja da bi Švicarci mogli izgubiti pravo na život i rad u EU, uključujući u susjednoj Njemačkoj, Francuskoj i Italiji, a sa zaprekama bi se mogle susresti i švicarske tvrtke koje su toga itekako svjesne.

'S obzirom na reciprocitet, nije u redu da švicarski građani imaju neograničenu slobodu kretanja u Europskoj uniji', rekao je.

Po podacima EK, oko 430.000 Švicaraca živi u EU, a u Švicarskoj živi više od milijun građana EU-a i još ih 230.000 prelazi granicu svaki dan radi posla. Švicarska ima osam milijuna stanovnika, od čega su četvrtina stranci.

'Nije pravedno da jedna zemlja ima sve te pogodnosti, a ne želi ih u jednakoj mjeri omogućiti partnerima', rekao je, istaknuvši da će se EU boriti za zaštitu slobode kretanja ljudi i radnika jer je to jedna od temeljnih europskih vrijednosti.

Odnosi EU-a sa Švicarskom regulirani su sa više od stotinu isprepletenih ugovora i kršenje jednog od tih ugovora povlači za sobom poništavanje svih.

Ključni dokument između dviju strana je sporazum o slobodnoj trgovini iz 1972. godine. Nakon što je Švicarska na referendumu odbila članstvo u Europskom gospodarskom prostoru (EEA) 1992. godine, EU i Švicarska ispregovarali su i 1999. potpisali sedam sektorskih ugovora: o slobodi kretanja osoba, uklanjanju tehničkih barijera za trgovinu, javnim nabavama, poljoprivredi, cestovnom i željezničkom prometu te ugovor o pristupanju Švicarske istraživačkim programima EU-a.

Za nekoliko tjedana EU i Švicarska trebali bi potpisati protokol na sporazum o slobodi kretanja kako bi se on prilagodio ulasku Hrvatske u EU-u. Švicarska bi pri tome zadržala pravo koje imaju ostale članice, a to je ograničavanje pristupa hrvatskim radnicima do najviše sedam godina nakon ulaska u članstvo.

Sada je nakon održanog referenduma, kojim se propisuje uvođenje godišnjih kvota za radnike iz svih zemalja članica, upitno potpisivanje protokola kojim bi se sloboda kretanja proširila i na Hrvatsku. To bi kao rezultat moglo imati da Hrvatska ostane i bez tih kvota.

Taj bi se problem mogao riješiti prije nego što se referendumska odluka počne provoditi. Naime, prema švicarskim propisima vlada ima tri godine da referendumsku odluku provede u djelo. Za vrijeme toga trogodišnjeg razdoblja mogao bi se ispregovarati novi sporazum kojim bi se na neki način zaobišli rezultati referenduma.

I kada su potpisivani sporazumi 1999. godine, Švicarci su nevoljko potpisali onaj o slobodi kretanja, ali su na njega pristali jer su zauzvrat drugim sporazumima dobili pogodnosti na drugoj strani. Upravo zato da sporazum o slobodi kretanja ne padne na nekom referendumu u Švicarskoj, Unija je inzistirala i postigla da svi sporazumi budu jedan paket pa ako padne jedan od elemenata toga paketa onda pada i cijeli paket. Stoga u svim tim sporazumima postoji sigurnosna klauzula, nazvana 'giljotina', koja predviđa da padne cijeli paket ako padne jedan od sporazuma.

U ponedjeljak je u Europskoj komisiji izvor koji je želio ostati neimenovan rekao da zasad nije vjerojatno da će EU odmah aktivirati klauzulu o poništavanju svih sporazuma sa Švicarskom odbije li ona potpisati protokol, nego da je vjerojatnije da će prekinuti pregovore o sudjelovanju Berna u europskom istraživačkom programu Horizon 2020 i u programu razmjene studenata Erasmus.

Istraživački program EU-a za sljedeće sedmogodišnje razdoblje težak je nekoliko milijaradi eura i za Švicarsku je vrlo važno sudjelovanje u njemu, budući da njihovo gospodarstvo uvelike prosperira zbog ulaganja u znanstvena istraživanja.