Ministar Vrdoljak obrazložio je potrebu što brže i lakše legalizacije bespravno izgrađenih poljoprivrednih objekata, kakvih je u Slavoniji većina, zbog čega se i pristupilo izmjenama i dopunama Zakona koji je na snazi od početka prošle godine. Njime će biti obuhvaćene i druge bespravno podignute zgrade pa i one koje se prema postojećem zakonu ne bi mogle legalizirati, poput zgrada u pojasu 70 metara od mora te onih unutar pojedinih zaštićenih područja, a što će po novom zakonu pod određenim uvjetima biti moguće.

Svinjac i apartman na moru nisu isto!

'Kategorizacija zgrada je ključna. Nastojali smo donijeti što jednostavnija i pravednija zakonska rješenja. Poljoprivredni objekti ne mogu se uspoređivati s kućom u središtu Zagreba ili s apartmanom udaljenim 30 metara od mora. Svi pomoćni poljoprivredni objekti legalizirat će se s dva dokumenta u hitnom postupku. Dosad je zakon određivao plaćanje vodnog i komunalnog doprinosa kako bi se dobilo rješenje o izvedenom stanju, a prema predloženim izmjenama doprinosi za male pomoćne objekte obračunavat će se kasnije. Neće biti obračuna doprinosa, samo naknade, a one se mogu platiti u 60 obroka tijekom pet godina i već nakon uplate prvog obroka objekt se može legalizirati. Za svaki svinjac ili kokošinjac veličine 30 ili 50 četvornih metara smještene uz legalnu kuću na poljoprivrednom gospodarstvu, prema ovom prijedlogu plaćat će se po tisuću kuna kako bi gospodarstvo postalo legalno.

Što to, pak, znači za razvoj poljoprivrede i gospodarstva u Hrvatskoj, objasnila je Vesna Gantner Kuterovac, pomoćnica ministra poljoprivrede: 'Više od 90 posto poljoprivredne proizvodnje obavlja se u nelegalnim objektima, a legalizacija je preduvjet za podizanje standarda poljoprivrednih gospodarstava. Jedan od glavnih razloga male iskoristivosti sredstava IPARD-a – koja je jedva dostizala dva posto – upravo je u tomu što najveći broj objekata u funkciji poljoprivredne proizvodnje nije legaliziran. Od 2014. do 2020. na raspolaganju nam je drugi stup potpora koji svake godine iznosi 333 milijuna eura, no preduvjet za to je legalizacija objekata. Provedbom izmijenjenog i dopunjenog zakona, otvara se mogućnost bolje zaštite okoliša, veće dobrobiti životinja, sigurnosti hrane, bolje uspostave protupožarnih mjera, izgradnje pristupnih cesta.'

Novi zakon do ljeta

Saborski zastupnik HNS-a Ivica Mandić od novog zakona očekuje da će biti velika pomoć razvoju gospodarstva, jer OPG-i s nelegaliziranim objektima ne mogu dobiti nikakve kredite, niti poslužiti kao hipoteka. Postupak legalizacije pojednostavljuje se i ubrzava, a sve inicijative u javnoj raspravi koje će omogućiti lakšu i jednostavniju legalizaciju objekata dobrodošle su.

Ministarsko graditeljstva i prostornog uređenja organizirat će 11 okruglih stolova za stručna i upravna tijela koja će provoditi Zakon i legalizirati objekte kako bi se došlo do što jednostavnijih rješenja koja bi se što prije i lakše mogla provesti u praksi te ozakonilo što više bespravno izgrađenih zgrada.

Rasprava će trajati 30 dana. Krenula je preko internetskih stranica Ministarstva i na njih već stižu prijedlozi komora, raznih udruga i građana o mogućim zakonskim rješenjima. 'Očekujem kako ćemo za tri tjedna zaključiti javnu raspravu i u svibnju prijedlog poslati Vladi, a ako stignemo do kraja svibnja i u Sabor. U svakom slučaju očekujem da će novi Zakon Sabor usvojiti prije ljeta. Potom u srpnju o Zakonu moramo informirati građane i naučiti ih kako što prije i jednostavnije predati zahtjeve za legalizacijom, utvrditi operativne kapacitete i uputiti službe kako brzo riješiti geodete i izdavati rješenja… Za godinu i pol, dvije, nadam se da ćemo vam se moći zahvaliti što ste odradili taj posao i legalizirali desetine, možda i stotine tisuća objekata u Hrvatskoj', zaključio je ministar Vrdoljak.