Na Wall Streetu je Dow Jones indeks prošloga tjedna pao 1,7 posto, na 12.820 bodova, dok je S&P 500 oslabio 1,1 posto, na 1.353 boda, a Nasdaq indeks 0,8 posto, na 2.933 boda.

Od samog početka prošloga tjedna tržišta su bila pod pritiskom zbog složenijih političkih odnosa u eurozoni nakon izbora u Francuskoj i Grčkoj.

Novi francuski predsjednik Francois Hollande protivi se politici proračunske štednje njegovog prethodnika Nicolasa Sarkozyja. Hollande zagovara mjere za poticanje rasta gospodarstva, pa bi se na taj način postupno smanjio budžetski deficit.

To je suprotno od politike njemačke kancelarke Angele Merkel, koja inzistira na štednji, stoga je pitanje može li Merkel surađivati s Hollandeom tako dobro kao sa Sarkozyjem.

'Pozitivno je da je u fokusu gospodarski rast jer same mjere štednje neće nas izvući iz krize. No, pobjeda Hollandea otežava situaciju jer je manje vjerojatno da će se napredak u rješavanju dužničkih problema nastaviti kao dosad', kaže Mark Foster, portfelj menadžer u fondu Kirr Marbach & Co.

Još više zabrinjava situacija u Grčkoj, gdje su na parlamentarnim izborima dvije vodeće stranke, koje podržavaju program štednje Europske unije i Međunarodnog monetarnog fonda, izgubile puno mjesta u parlamentu.

Zbog složene političke situacije, nijedna od triju vodećih političkih stranaka nije uspjela sastaviti koalicijsku vladu. Stoga bi se izbori mogli ponoviti, a to usporava put Grčke i eurozone iz dužničke krize. Moguće je, smatra niz analitičara, i da će Atena istupiti iz tog bloka.

Ni iz Španjolske ne stižu dobre vijesti. Prinosi na 10-godišnje španjolske obveznice ponovno su preskočili zabrinjavajuću razinu od šest posto jer je tamošnja vlada zatražila od banaka da u rezerve izdvoje 35 milijardi eura za osiguranje kredita odobrenih posrnulom građevinskom sektoru.

Golemi gubici španjolskih banaka potiču strahovanja da će i toj članici eurozone, nakon Grčke, Irske i Portugala, zatrebati međunarodna financijska pomoć.

Svemu tomu ne idu u prilog ni brojni podaci koji ukazuju na usporavanje rasta dvaju najvećih svjetskih gospodarstava, američkog i kineskog, dok su Japan i eurozona u recesiji.

Ulagače je u petak dodatno šokiralo priznanje JPMorgan Chasea da je izgubio dvije milijarde dolara u trgovanju derivatima zbog pogrešne strategije osiguranja ulaganja.

Cijena dionice JPMorgana, najveće američke banke po aktivi, potonula je više od devet posto, a pod pritiskom su se našle i dionice drugih banaka.

'JPMorgan mogao bi postati političko pitanje. Mogla bi se postrožiti regulatorna pravila, pa bi zbog toga banke neko vrijeme mogle biti pod pritiskom', kaže Tim Ghriskey, direktor u tvrtki Solaris Group.

Zbog toga su se prošloga tjedna ulagači povlačili iz rizičnijih investicija, pa su na Wall Streetu pale cijene dionica u svih 10 sektora S&P indeksa.

'Ovo je vrlo teško razdoblje za trgovanje. Klijente savjetujem da se osiguravaju sve do srpnja jer nam predstoje vrlo nestabilni dani', kaže Randy Frederick, direktor u banci Charles Schwab.

I na većini europskih burzi cijene su dionica prošloga tjedna pale. Londonski FTSE indeks skliznuo je 1,42 posto, na 5.575 bodova, a pariški CAC 1,02 posto, na 3.129 bodova. Frankfurtski DAX ojačao je, pak, 0,27 posto, na 6.579 bodova.

Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks potonuo 4,5 posto, na 8.953 boda, što je već šesti tjedan zaredom kako slabi.